Izvedbom drame Davida Lindsay-Abairea Zečja rupa u Časničkom domu u Lori u ponedjeljak, 21. ožujka s početkom u 20 sati gostovat će zagrebačko kazalište Planet Art. Gostovanje predstave koju je režirao Marko Torjanac odvija se u organizaciji splitskog Hrvatskog narodnog kazališta.

Izvedbom drame Davida Lindsay-Abairea Zečja rupa u Časničkom domu u Lori u ponedjeljak, 21. ožujka s početkom u 20 sati gostovat će zagrebačko kazalište Planet Art. Gostovanje predstave koju je režirao Marko Torjanac odvija se u organizaciji splitskog Hrvatskog narodnog kazališta.Zečja rupa drama je suvremenog američkog dramatičara Davida Lindsay-Abairea. Praizveden u New Yorku 2006, komad je 2007. dobio Pulitzerovu nagradu za dramu, a bio je nominiran za nagradu Tony za najbolju dramu. Žanrovski između drame i komedije, Zečja rupa u središtu zbivanja ima obitelj koja živi pod sjenom tragičnog događaja, nesretne smrti sina Dannyja. Howie, kojega igra Filip Juričić, u svojim kasnim tridesetim, pažljiv je suprug koji pokušava skriti ljutnju i depresiju od kojih pati zbog sinovljeve smrti. Senzibilna i odgovorna, njegova žena Becca (Zrinka Cvitešić) zbog boli koja je progoni prisiljena je donijeti neke teške odluke, a mora podnositi i muževljeve optužbe da pokušava izbrisati uspomenu na Dannyja. U napetim je odnosima sa svojom mlađom sestrom Izzy (Maja Posavec), čiju trudnoću, zbog vlastite traume, teško podnosi. Njihova majka Nat (Slavica Knežević) daje im majčinsku podršku, ali i sama ima svoju bolnu uspomenu na sina Arthura, heroinskog ovisnika koji je počinio samoubojstvo. Tu je i sedamnaestogodišnji Jason (Filip Križan), koji je slučajno prouzročio saobraćajnu nesreću čija je posljedica bila Dannyjeva smrt.Predstavu se igra u prijevodu Marka Torjanca, koji potpisuje i režiju. Kostime je kreirala Đurđa Janeš, skladatelj je Milorad Stranić, a dizajner Tomislav Veltruski.

David Lindsay-Abaire je američki dramski pisac, najpoznatiji po dramama Fuddy Meers i Zečja rupa. Odrastao je u Bostonu, Massachusetts, u peteročlanoj radničkoj obitelji. Ljubav prema pisanju za teatar odvodi ga u Školu Julliard. Kao svoje uzore Lindsay-Abaire navodi dramatičare kao što su John Guare, Edward Albee, Georges Feydeau, Eugène Ionesco, George S. Kaufman i Moss Hart. Balansirajući finom linijom između sive realnosti i razigranog ludila, svijet njegovih drama često je mračan, smiješan, veseo, zagonetan, pun nade, a ponekad i opijen. Opisujući svoje drame Lindsay-Abaire o njima kaže: ''Najmera mojih drama je da budu bliske ljudima, da opišu običnog malog čovjeka marginalca u potrazi za čistoćom.’’ U većini Lindsay-Abairevih komada središte zauzimaju ''marginalci u potrazi za čistoćom’’. Razlog zanimanja za takve likove vjerojatno leži i u njegovoj životnoj priči budući da se kao student iz niže društvene klase našao u uglednoj privatnoj školi.