Program:
PAUL HINDEMITHKleine Kammermusik, op. 24 br. 2. (1922) za puhački kvintetLustig. Mäßig schnell Viertel Walzer. Durchweg sehr leise Ruhig und einfach Schnelle Viertel Sehr lebhaft
GYÖRGY LIGETIŠest bagatela za puhački kvintet
FRANZ LISZTUtjeha br. 3 za klavir
FRANZ LISZTMađarska rapsodija br. 6 za klavirIntroduction (Tempo Giusto - Presto)Lassan (Andante)Friska (Allegro)
WOLFGANG AMADEUS MOZARTKlavirski kvintet u Es duru, K. 452 za klavir, obou, klarinet, rog i fagotLargoAllegro moderatoLarghettoAllegretto
Paul Hindemith (1895-1963) jedan je od najznačajnijih njemačkih kompozitora svojeg vremena. Njegovi rani radovi u kasno romantičarskoj maniri te kasnija ekspresionistička djela koja podsjećaju na rane radove Arnolda Schoenberga – prije no što je razvio čišći, kontrapunktski kompleksan stil u dvadesetim godinama prošloga stoljeća. Takav se stil često opisuje kao neoklasičan, ali znatno se razlikuje od djela Igora Stravinskog za koja se upotrebljava isti pojam, a duguje znatno više Bachovu kontrapunktskom jeziku nego klasičnoj čistoći Mozarta. Kammermusik (Komorna glazba) naziv je dan seriji od osam glazbenih kompozicija napisanih između 1921. i 1927. godine; prve dvije kompozicije – Kammermusik No.1 i Kleine Kammermusik – napisane su za male sastave. Većina djela ne spada u „komornu glazbu“ u tradicionalnoj interpretaciji tog pojma, jer zahtijevaju više glazbenika nego je uobičajeno. Ipak, iako ne sasvim komorna u formi, djela su svakako komornog ugođaja.
György Sándor Ligeti (1923 - 2006) skladatelj, rođen u mađarskoj židovskoj obitelji u Transilvaniji u Rumunjskoj. Mnoga njegova djela su poznata među ljubiteljima klasične glazbe, ali široj publici najpoznatije su razne skladbe rađene za filmove Stanleya Kubricka. Musica ricercata je sklop jedanaest djela za klavir napisanih između 1951. i 1953. godine. Iako je Ricercata u utvrđenom kontrapunktskom stilu (a posljednji stavak djela je u toj formi), Ligetijeva kompozicija vjerojatno se doslovno interpretira kao „istražena glazba“ ili „glazba u traganju“. Ovo djelo predstavlja bit Ligetijeva traganja za vlastitom konstrukcijom kompozicijskog stila ex nihilo i najavljuje mnoge radikalnije pravce kojima će Ligeti krenuti kasnije. Šest se stavaka ponovno pojavljuje pod nazivom Šest bagatela za duhački kvartet (1953).
Franz Liszt (1811 - 1886) čuveni mađarski skladatelj i pijanist, jedan je od najkontroverznijih umjetnika što ih je povijest glazbe poznavala. Divio se velikim glazbenim klasicima, ali pisao je i djela koja revolucioniraju glasovirsko umijeće i simfonijsku formu. U Lisztovu opusu devetnaest Mađarskih rapsodija zacijelo spadaju među njegova najpopularnija djela. Mađarske rapsodije čini 19 klavirskih djela temeljenih na temama iz mađarske tradicionalne glazbe, a komponirana su između 1846. i 1853. godine, a kasnije između 1882. i 1885. Liszt je dodatno aranžirao verzije za orkestar, klavirski duet i klavirski trio. Mađarska rapsodija br. 6, koristi formu lassana i friske kao i mnoge druge rapsodije, a naknadno je aranžirana za orkestar. Djelo u je u cjelini prilično živahno, uz upotrebu romske ljestvice. Šest Utjeha datira iz 1849. i 1850. godine, na samom početku najproduktivnijeg perioda u Lisztovoj skladateljskoj, pijanističkoj i dirigentskoj karijeri. Godine 1830. Charles-Augustin Sainte-Beube objavio je knjigu pjesama naslovljenu "Utjehe". Chopin je netom preminuo, a Liszt, koji nikada nije koristio forme koje su Chopina učinile besmrtnim, počeo je pisati vlastite verzije kao hommage, možda kako bi zadržao Chopina živim.
Wolfgang Amadeus Mozart (1756 –1791) u svojim je djelima središnje mjesto dodijelio klasičnom stilu - za njih su karakteristične jasnoća, ravnoteža i čitkost, ali pod maskom delikatnosti krije se iznimna snaga njegovih najboljih radova. Kvintet u Es-duru napisao je 1874, samo dva dana prije premijere. Nedugo zatim je napisao: "Smatram da je ovo najbolje što sam napisao u životu."Struktura snažno podsjeća na tipičnu sonatu. Prvi je stavak živahni allegro, s temama koje prelaze s instrumenta na instrument; obično temu otvara klavir, a pridružuju mu se oboa, klarinet, rog i fagot izvođenjem varijacija. Drugi stavak, larghetto, tipičan je i za ostala Mozartova djela: mekan i nježan, a opet zanimljiv. Allegretto stavak je "sonata-rondo", sličan je onima koje je Mozart u tom periodu često koristio za finala klavirskih koncerata, a pred kraj sadrži dio sličan kadenci.
Zagrebački puhački ansambl osnovan je 1991. godine. Čine ga afirmirani akademski glazbenici, usavršavani u zemlji i inozemstvu. Repertoar ansambla je vrlo širok, a obuhvaća skladbe mnogih stilova i razdoblja, s naglaskom na glazbi 20. stoljeća. Interpretacije ansambla krasi sklad kvinteta u cjelini, kao i osobnost te kvaliteta svakog pojedinog člana kao solista. Ansambl je redovit gost brojnih domaćih glazbenih festivala. Uz brojne hrvatske gradove ansambl je gostovao u europskim zemljama, te Južnoj Americi. Snimili su tri nosača zvuka: Summer music (1998), In-Out (2005) i Mládi (2007), kao i brojne trajne snimke za arhiv Hrvatskog radija, pretežno s djelima hrvatskih skladatelja. Mnogo pažnje poklonili su propagiranju hrvatske puhačke glazbe.
Ruben Dalibaltayan pijanist je armenskog podrijetla koji je početne stupnjeve glazbenog obrazovanja završio u rodnom Erevanu, uključujući i državni konzervatorij u klasi prof. Shaghbazianove. Školovanje je nastavio u Moskvi na Muzičkoj akademiji "Gnjesina" u klasi prof. Berngarta. Magistrirao je na glasovitom Moskovskom konzervatoriju "Čajkovski" u klasi prof. Kastelskog. Dobitnik je brojnih nagrada na međunarodnim pijanističkim natjecanjima ("Amadeus" u Armeniji, "Citta di marsala", "Citta della Cavaleria", A.M.A.Calabria, "Citta di Monopoly" u Italiji, "Kinesko međunarodno pijanističko natjecanje" u Pekingu). Dalibaltajan je već dulje zaposlen kao profesor klavira na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, a svojim pedagoškim djelovanjem snažno je prisutan i u Hrvatskoj.