solistički recital na velikoj pozornici Hrvatskog narodnog kazališta Split u ponedjeljak 22. veljače s početkom u 19:30h. Na programu su djela Beethovena, Chopina, Čajkovskog i Rahmanjinova.

solistički recital na velikoj pozornici Hrvatskog narodnog kazališta Split u ponedjeljak 22. veljače s početkom u 19:30h. Na programu su djela Beethovena, Chopina, Čajkovskog i Rahmanjinova.

„Poštujem misao da u muzici postoji tisuće načina da se dođe do savršenstva, ali cilj je jedan - maksimalno se približiti idejama autora, bez žrtvovanja vlasite individualnosti„ kaže Jurij Kot, umjetnik čiju biografiju krase pobjede na brojnim uglednim natjecanjima u rodnoj Ukrajini i svijetu, pijanistički recitali i nastupi s najuglednijim orkestrima Ukrajine, Rusije, Njemačke, Japana, Italije, Španjolske, Portugala, Francuske i SAD-a.

Program koncerta u splitskom HNK otvara Prva sonata u f-molu, op. 2 Ludwiga van Beethovena(1770-1827). Prva u veličanstvenom nizu od 32 sonate za klavir ova skladba nastala je u Beču 1795, a posvećena je Josephu Haydnu kod kojeg je Beethoven neko vrijeme studirao. Bilo je to vrijeme u kojem je genijalni skladatelj sticao slavu i kao pijanist okupljajući oko sebe krug obožavateljica i dajući satove klavira pripadnicima višeg staleža.

Četiri impromtua Frédérica Chopina (1810-1849), vjerojatno najvećeg pjesnika klavira nastali su u Parizu, u kojem se Chopin, kao i Beethoven u Beču, skrasio težeći dokazati se u jačoj glazbenoj sredini od one u kojoj se rodio. U pariškim salonima našao je idealnu pozadinu za svoj pijanistički i skladateljski senzibilitet. Impromptu, koji se kao žanr javlja u drugom desetljeću 19. stoljeća, označava tip skladbe gotovo improvizacijske slobode, neopterećen formalnim odrednicama. Chopinova četiri komada, skladana u periodu od 1835. Do 1843, građena su po principu brzih, pokretljivih, žustrih početnih i završnih ulomaka, koji u središtu skrivaju miran, sanjarski, polagani dio.

U drugom dijelu koncerta Jurij Kot posegnut će u bogatu rusku glazbenu baštinu. Šest ulomaka iz godišnjih doba Petra Iljiča Čajkovskog (1840 – 1893) dio su niza od 12 kratkih kompozicija nazvanih po mjesecima u godini, koje je skladao za glazbeni časopis Nouvellist, po narudžbi njegova urednika Nikolaja Bernarda. Sam Čajkovski često je marginalizirao svoje skladbe za klavir solo, možda zato što skladanje za taj instrument nije u dovoljnoj mjeri budilo u njemu stvaralačko nadahnuće. Ipak, popularnost nekolicine ovih djela, među kojima su i Godišnja doba, govore u prilog ovom dijelu njegova opusa. Jurij Kot je za izvođenje predstojećem recitalu izabrao skladbe Siječanj, Veljača, Svibanj, kolovoz, Listopad i Studeni.

Kot će recital zaključiti izvedbom Druge sonate u b-molu, op. 36 Sergeja Rahmanjinova (1873-1943). U pozadini gotovo svih partitura Sergeja Rahmanjinova, osim nasljeđa velikih pijanista 19. stoljeća Chopina, Schumanna i Liszta, osjeća se još jedan važan utjecaj, onaj liturgijske pravoslavne glazbe, pjeva zborova i zvonjave zvona, koja često zajedno s nekim općim prevladavajućim raspoloženjem patnje, izvire iz njegove glazbe, pa tako i iz ekstravagantne teksture njegove Druge sonate. Skladana 1913. na ladanjskom imanju Ivanovka, gdje je ljeti, odmarajući se od iscrpljujućih turneja, Rahmanjinov boravio s obitelji. Godine 1931. bitno prepravlja Drugu sonatu i stvara njezinu drugu verziju, u kojoj krati i izbacuje neke dijelove koje je smatrao suvišnima, previše kompliciranima ili nepotrebno elaboriranima. Na repertoaru današnjih pijanističkih majstora ostale su, međutim, obje verzije. Kot će na recitalu izvesti onu iz 1931.