Pred vama stoje tri mlada glumca koji su pokušali tako nešto i tijekom svoga puta često su se zaustavljali upravo iz gore navedenih razloga. U početku postojala je stanovita želja da se, poput ranije poznatih kazališnih primjera, obuhvate svi Shakespeareovi dramski tekstovi kroz određeni broj scenskih krokija. Taj revijalni nazivnik se malo-pomalo transformirao u potrebu da se u Shakespeareu zaustavljamo upravo na mjestima koja lakše isklizavaju iz povijesnih odrednica i uklizavaju u kontekst svakodnevice naših glavnih junaka: Živka, Marka i Jerka.
Dobrodošli!
- Shakespeare je napisao 37 komada.
To ste sigurno već znali?!
Od čega 10 povijesnih drama.
I to ste znali?!
Od čega 18 komedija.
I to?!
Osmislio je i napisao 1.222 lika.
A to?!
Svaki od 37 komada postavljen pojedinačno na scenu traje, zavisno od kraćenja, između 3 i 5 sati. Dakle, 37 x 4 sata (prosječno) iznosi 148 sati.
Jeste li i to znali?
A jeste li znali kako je sve to moguće odigrati u manje od 2 sata?!
Upoznajte Romea i Juliju, Hamleta, Ofeliju, Macbetha i njegovu krvavu Lady, Antonija i Kleopatru, Mletačkog trgovca, Tita Andronika, Kralja Leara, Richarda III., Henrika VIII. i mnoge druge, kakve ih još nikada niste vidjeli.
Na EX! That’s IT!
Iz kritika:
Teatar EXIT ponovno ima uspješnicu kojom će privući publiku, i to onu koju je kroz više od deset godina postojanja navikao na vlastiti stil. «Shakespeare na EXIT» zaista jest nastavak najboljeg od onoga što je EXIT u svojoj povijesti ponudio: u persiflaži Bardovog opusa čita se tako i mladenački polet koji je nosio «Izbacivače», i tehnička preciznost «Dekadencije», ali i onomatopejski jezik «Mr. Singlea».
Igor Ružić, Radio 101
Predstava SHAKEspeare na EXit, pomno je i studiozno stvarana, no prema viđenome, zaista ju je vrijedilo toliko dugo čekati. Slijedeći dobre navade Exita i estetiku, koju su kao i svoj imidž gradili iz predstave u predstavu, i koktel Shakespeareovih djela dobro pr(e)otresen, događa se u gotovo praznom crnom prostoru, gdje mjesto ima samo mašta, magičnost kazališta i, dakako, virtuoznost glumačke igre.
Helena Braut, Vjesnik
U devedeset minuta glumačke igre izmijenili su više desetaka likova, s lakoćom se prebacivali iz uloge u ulogu, spontano odigrali sebe, zbijajući šale na svoj račun.
Katarina Kolega, Slobodna Dalmacija
Brza, energična, budna interpretacija Shakespeareovih djela, u režiji Matka Raguža i uz kreativno-izvedbeni doprinos mladih glumaca Živka Anočića, Marka Makovičića i Jerka Marčića, dočekana je u Teatru Exit uz gromoglasni aplauz i odobravanje publike. Ragužev "Shakespeare", na tragu energije "Izbacivača" ili angažirane mime "Münchhausena", doista predstavlja aktivan i atraktivan doprinos građenju specifično exitovskog kazališnog izričaja i komunikacijskog prepoznavanja između pozornice i publike.
Ivan Kralj, Kupusnet
Ova će predstava svojim šarmom, za koji su prije svega zaslužni glumci, zadovoljiti mnoge. Uigranost, koncentriranost i vještina kojom Anočić, Marčić i Makovičić nose svaki glumački zadatak glavni je adut te predstave i pretvara je u potencijalni hit. Njihova igra neprestance crpi iz iskrenog glumačkog elana, a preciznost i lakoća izvedbe vješto manipuliraju zadanim materijalom.
Jelena Kovačić, Lider
Ovacije publike za urnebesnog Shakespearea.
Shakespeareovim dramskim opusom obrađenim na poptuno drukčiji način bavi se duhovita predstava SHAKEspeare na Exit redatelja Matka Raguža.
Ono što najviše pokreće predstavu su vještina oponašanja, gestikulacije i mime kojima su trojica mladih glumaca-Živko Anočić, Marko Makovičić i Jerko Marčić-stvorili izrazito energičan tempo i naelektrizirali atmosferu u dvorani, izmamivši tako ovacije publike.
M. Zec, Glas Istre
Blistava glumačka pustolovina.
Shakespeare je predstava svog vremena, predstava koja o njemu govori, ali koja i najavljuje ne samo novi glumački i kazališni senzibilitet nego i novu publiku koja će u „nevjerojatnoj lakoći“ glumačkog i kazališnog izraza prepoznati uporan i hrabar stvaralački ludizam.
Predstava je to koju će voljeti mladi, a starije će podsjetiti da su to nekad bili, ma koliko se trudili da to zaborave ili prikriju.
Želimir Ciglar, Večernji list