Predstavljanje knjige Sve o Anne Frank Menne Metselaara i Pieta van Leddena uz Splitsko ljeto organizira Gradska knjižnica Marka Marulića u povodu Godine čitanja 2021. Knjiga namijenjena djeci, opremljena velikim brojem originalnih fotografija i umjetničkih ilustracija, donosi životnu priču Anne Frank od njezina rođenja 1929. u Frankfurtu do smrti u koncentracijskom logoru Bergen-Belsen početkom 1945. Knjiga se temelji na dnevniku Anne Frank, sačuvanoj korespondenciji, iskazima svjedoka i rezultatima istraživanja, ali donosi i mnoštvo dosad neobjavljenih povijesnih materijala. Knjiga – koja je dobila certifikat Zaklade Anne Frank i brojnih knjižnica i udruga koje se bave poticanjem čitanja kod djece i mladih – stavlja Anninu priču u širi povijesni kontekst, a svojom interaktivnom koncepcijom paralelno s pričom Anne Frank daje i brojna objašnjenja povijesnih pojmova, događaja i stvarnih ličnosti. Autori su u njoj pokušali odgovoriti na pitanja što ih djeca i mladi postavljaju prilikom posjeta Kući Anne Frank (npr. Zašto je Hitler mrzio Židove? Gdje leže uzroci holokausta? Tko je izdao Anne? Je li ljudima koji su se skrivali bilo dosadno?) i ujedno upozoriti mlade ljude na opasnosti koje nosi antisemitizam, rasizam, diskriminacija i ukazati im na važnost slobode, jednakih prava i demokracije. Knjigu je osmislila Zaklada Anne Frank koja je osnovana je 1957. godine u suradnji s Ottom Frankom, Anninim ocem. Zaklada je posvećena očuvanju zgrade u Prinsengrachtu 263 u Amsterdamu, gdje su se obitelj Frank i drugi skrivali tijekom Drugog svjetskog rata. Od 1960. godine zgrada, poznata kao Kuća Anne Frank, otvorena je za javnost kao muzej. Menno Metselaar radi u Kući Anne Frank od 1990. i tijekom godina opširno je pisao o Anne Frank, njezinu dnevniku i tajnom skrovištu za različite dobne skupine, doprinoseći izradi raznih publikacija, putujućih izložbi i obrazovnih materijala.
Monoopera Dnevnik Anne Frank HNK u Varaždinu sopranistica Marija Lešaja izvodi uz Orkestar mladih glazbenika kojima ravna dirigent Stjepan Vuger a u režiji Ozrena Prohića. Grigorij Samuilovič Frid pretočio je, kao skladatelj i libretist, Dnevnik Anne Frank u dosad jedinu operu prema literarnom predlošku istoimene knjige. Dnevnik Anne Frank, djelo koje je poslužilo kao inspiracija autorima različitih umjetničkih grana, prevedeno na 65 jezika, ispričano kroz dnevnik židovske djevojčice Anne Frank, simbol je stradanja židovskog naroda za vrijeme Holokausta. Kroz 21 sliku ove monodramatske opere, dočarana je atmosfera u skloništu gdje boravi obitelj Frank, kao i karakteri likova te njihovi međusobni odnosi. Skladatelj Grigorij Samuilovič Frid (1915 – 2012) istovremeno naznačuje kontekst događanja tog vremena, koristeći skladateljske alate koje pruža glazba 20. stoljeća. I sam židovskog porijekla, dodatno je bio senzibiliziran za temu. Ovo djelo vrhunac je Fridova opusa nakon Van Goghovih pisama, još jedne monoopere proizašle iz njegovog skladateljskog pera. Fridovi počeci kao skladatelja tradicionalnog stila razvijaju se, pod Schönbergovim utjecajem, prema dodekafonskom slogu („Koncert“, 1967.) stoga njegovu „Anne Frank“ obilježavaju karakteristike atonalnosti te nadasve ekspresivnosti u glazbenom izričaju, što posebno dolazi do izražaja u Anninoj ariji „Sanje“. Koristeći tehniku Sprachgesanga Frid postiže učinak dodatne napetosti u prikazu radnje te oslikava Annin lik i razna emocionalna stanja koja prolazi. U svim verzijama monodramateske opere, bilo da se radi o onoj izvornoj uz klavir, u orkestraciji za komorni orkestar ili za devet solista (ovu posljednju imat ćemo priliku čuti na varaždinskoj premijeri), ili pak onoj iz 2012. za klavir, kontrabas i udaraljke, Fridova partitura ravnopravno tretira sve sudionike, uključujući i dionicu solistice, posebno u tamnim zvukovnim bojama koje nagovještavaju tragičan kraj. Skladatelj kroz 21 sliku dočarava atmosferu u skloništu gdje boravi obitelj Frank kao i karaktere likova te njihove međusobne odnose, ali i naznačuje kontekst događanja tog vremena, koristeći skladateljske alate koje pruža glazba 20. stoljeća. Monoopera „Dnevnik Anne Frank“ praizvedena je, uz klavirsku pratnju, u Moskvi u svibnju 1972. godine.
Autorski tim, osim dirigenta Vugera i redatelja Prohića, čine i: scenograf Žorž Draušnik, kostimografkinja Petra Dančević Pavičić, oblikovatelj rasvjete Marijan Štrlek, video projekcije potpisuje Ivan Faktor, a producentica je Iva Hraste Sočo.