Opera Hrvatskog narodnog kazališta Split u koprodukciji s Operom mariborskog Slovenskog narodnog gledališča premijerno će, u nedjelju 14. ožujka s početkom u 20 sati, izvesti komičnu operu Seviljski brijač Gioacchina Rossinija. Izvedbom će ravnati maestro Ivan Repušić, a režiju potpisuje bugarski redatelj Plamen Kartaloff.
Opera Hrvatskog narodnog kazališta Split u koprodukciji s Operom mariborskog Slovenskog narodnog gledališča premijerno će, u nedjelju 14. ožujka s početkom u 20 sati, izvesti komičnu operu Seviljski brijač Gioacchina Rossinija. Izvedbom će ravnati maestro Ivan Repušić, a režiju potpisuje bugarski redatelj Plamen Kartaloff.Kartaloff, inače ravnatelj sofijske Nacionalne opere i baleta, čest je gost-redatelj na brojnim svjetskim pozornicama, o čijem opusu inozemna kritika najčešće govori kao o inovativnom“, „pionirskom“, „briljantnom“ i „fantastičnom“. U ulozi Almavive na premijeri će se pojaviti slovački tenor Otokar Klein, umjetnik zavidne međunarodne karijere, redovit gost brojnih značajnih europskih pozornica, koji je istu ulogu tumačio i na daskama bečke Staatsopere. Rosina će na premijeri biti mlada slovačka mezzosopranistica Jana Kurucova, solistica berlinske Deutsche Oper, a Figaro će biti bugarski bariton sa zavidnom međunarodnom karijerom Peter Danailov. Ovom će se trolistu vrsnih inozemnih gostiju na pozornici pridružiti solist Opere HNK Zagreb, bas-bariton Ozren Bilušić u ulozi Bartola, bas splitske Opere nacionalni prvak Ivica Čikeš kao Basilio, a u ulogama Fiorella, Berte i Časnika pojavit će se mladi pjevači Marijo Krnić, Antonija Teskera i Mate Akrap. Komična priču o lukavstvu brijača Figara koji grofu Almavivi osigura ljubavni uspjeh kod njegove voljene Rosine, zatočenice ljubomornog Bartola prvotno je napisao Pierre de Beaumarchais kao dramski tekst, a u operni libreto preradio ga je Cesare Sterbini. Rossini je bio najpopularniji glazbenik svoga vremena, ne samo u Italiji nego u cijeloj Europi. Svojom glazbom izvanredne zvukovne ljepote i snažnog životnog optimizma osvajao je svakoga, pa i najistaknutije ličnosti tadašnjeg kulturnog života poput Heinea, Hegela, Schopenhauera, Beethovena, Stendhala... Nakon, danas začuđujućeg, neuspjeha na praizvedbi u rimskom Teatro Argentina 20. veljače 1816. kvaliteta djela do izražaja je došla već na sljedećoj izvedbi i ono je uskoro postavljeno na svim velikim pozornicama Europe, te je postalo najizvođenija komična opera u povijesti.