“Dioklecijanovi graditelji, zidajući Peristil kao da su mislili na Aidu. Pozornica i gledalište stapaju se u jedno, a to je najveća vrijednost koju jedan ambijent može dati izvođačima i publici…“ zapisao je kroničar u tisku 1954. godine nakon izvedbe Aide na Prvim Splitskim ljetnim priredbama. Od tada je ova monumentalna Verdijeva opera postala gotovo neizostavnom konstantom Festivala, najizvođenija, najposjećenija, najomiljenija i najprepoznatljivija predstava Splitskog ljeta, njegov vječni zaštitni znak.
Verdijeva Aida zasigurno je jedna od najpoznatijih opera ne samo u skladateljevom opusu, nego i u cijeloj opernoj povijesti. Od praizvdbe 1871. čvrsto je usidrena u željeznom repertoaru svjetskih opernih kuća. Priča se odvija u Egiptu za vrijeme faraona, a Verdi u prvi plan stavlja osebujan ljubavni trokut između egipatskog vojskovođe Radamesa, zarobljene etiopske princeze Aide i kćeri egipatskog kralja Amneris. U operi se osjeća prepoznatljiv skladateljski rukopis velikog Verdija no ona istovremeno egzotičnošću glazbe utkane u partituru iskače iz konteksta drugih njegovih djela, a uz Puccinijevu operu Turandot orijentalnošću glazbene teksture svakako se izdvaja i u čitavoj povijesti talijanske opere.
U aktualnoj režijskoj postavci Aida je premijerno izvedena prije pet godina. Režija Dražena Siriščevića, kostimi Juraja Zigmana i scenografija Slavena Raosa proglašeni su tada najraskošnijom peristilskom Aidom do sada. Prvog srpnja ove godine ova se produkcija Aide proslavila i na gostovanju na Ljubljana festivalu gdje je, na Kongresnom trgu slovenskoga glavnog grada, izvedena pred do posljednjim mjestom ispunjenom gledalištu od 4.500 mjesta. Na toj su izvedbi, kao i na predstojeće dvije perstilske protagonisti u ulogama Aide, Radamesa i Amneris nastupile operne zvijezde Susanna Branchini, Walter Fraccaro i Rossani Rinaldi pjevači koji su te uloge pjevali na najvećim svjetskim opernim pozornicama.
U predstavi sudjeluju Orkestar, Zbor i Balet HNK Split. Koreografiju potpisuju Oskar Harmoš i Dinko Bogdanić, zborovođa je Frane Kuss, oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović, a suradnica redatelja Jelena Bosančić.