Riječ je odljevu možda i najboljeg Meštrovićeveg djela koji je od rujna prošle do siječnja ove godine bio izložen u pariškom Muzeju Rodin u sklopu izložbe »Ivan Meštrović kod Augustea Rodina: Hrvatska ekspresija«. Zdenac života rad je mladog Meštrovića, nastao 1905, prvo njegovo remek-djelo koje je zaslužilo središnje mjesto u glavnoj izložbenoj dvorani na proljetnoj izložbi Bečke Secesije 1906. godine. Skulptura je kružnog oblika, s deset sjedećih ili klečećih ljudskih figura u naravnoj veličini. Meštrović. kako kaže povjesničarka umjetnosti Ljiljana Čerina „svojim titravim tretmanom površine tijela unosi u bečku secesiju izvorni rodinovski impresionizam, čime dokazuje da je rodinist među secesionistima, a poslije u Parizu dokazuje da je secesionist među rodinistima.“ „Taj splet tijela u čučećim pozama, zgrčenih udova i s patosom na licima potvrđuje Meštrovu namjeru da poput Klimta na Beethovenovu frizu i drugim njegovim antologijskim ostvarenjima nastavi prikazivati nelijepa tijela, što će izazvati žestoke reakcije javnosti u domovini...“, naglašava Andro Krstulović Opara u katalogu izložbe. Skulpturu je kasnije otkupio Isidor Kršnjavi, tadašnji ministar kulture u Zagrebu, te je postavio na trg pred zgradom zagrebačkog kazališta gdje „i danas simbolizira život, a generacijama studentske mladeži pruža okrepu na tome mjestu muza - središnjemu mjestu hrvatske kulture - između zgrade Sveučilišta, Kazališta, obrtne i umjetničke škole, leksikografskog zavoda te zgrade buduće Glazbene akademije iz koje će se uskoro razlijegati note glazbe koja je i mladog Meštrovića opila u njegovu prvome strastvenom dodiru s Beethovenovim monumentalnim djelom.“