"Među najbolje izvedbe na Peristilu tijekom nekoliko posljednjih godina svrstala se premijera Lombardijaca na otvorenju 66. Splitskog ljeta", zapisala je kritika nakon prošloljetne premijere. Naime, to je, zaključuje "opera koju splitska Opera s lakoćom postavlja, pokazujući kvalitete svojih solista i ansambala, a ujedno predstavljajući publici jednog manje poznatog, ali punokrvnog ranog Verdija." „Carski je trg odzvanjao predivnom glazbom, masovnim prizorima, vrhunskim solističkim solima, pri čemu su do punog izražaja došle sve kvalitete zbora i orkestra splitske Opere, koje je iz njih majstorski izvukao naš verdijanski stručnjak, maestro Lipanović“, moglo se pročitati u medijima. Ivo Lipanović je za dirigiranje Lombardijcima dobio nagradu Judita za najveći umjetničko ostvarenje 66. Splitskog ljeta, a ove godine u ulozi dirigenta Lombardijaca debitira maestro Jure Bučević.

Operu Lombardijci (punog naziva Lombardijci u prvom križarskom pohodu, izvorno I Lombardi all prima crociata) Verdi je skladao 1843., a praizvedena je u veljači te godine. Premijera je, kao i godinu dana ranijeg Nabucca, bila iznimno uspješna. Mnogo je godina parirala Nabuccu po popularnosti, a bila je i prva Verdijeva opera izvedena u Americi. Radnja se zbiva na nekoliko međusobno jako udaljenih lokacija – od Milana u prvom činu do Antiohije u drugom, te Jeruzalema u trećem činu, a scene dijeli i vremenska distanca. Fabula Lombardijaca tipično je romantičarski složena, a odlikuju je brojni dramatični obrati motivirani ljubavlju, ljubomorom, željom za osvetom... U središtu su likovi braće Pagana i Arvina čiji odnos prolazi radikalne metamorfoze – od Paganove želje i pokušaja da ubije brata prema čijoj ženi njeguje ljubav, do pokajanja, ponovnog pokušaja bratoubojstva, isposništva, skrivanja identiteta i bratskog izmirenja. Brojne osobne drame događaju se na pozadini krvavog sukoba i osvajanja Jeruzalema tijekom prve križarske vojne. Arvino predvodi kršćanske snage na križarskom pohodu i tamo susreće brata kojeg ne prepoznaje budući da ovaj, kao isposnik pokajnik, skriva svoj identitet. Muslimanska vojska zarobljava Arvinovu kćer Giseldu. Ona se zaljubi u muslimanskog kraljevića Orontea i po svom oslobođenju optužuje oca i strica zbog nekršćanskog pokolja koje je njihova vojska počinila u Jeruzalemu. Opera završava pobjedom kršćanske vojske, konačnim prepoznavanjem i pomirenjem dvojice braće neposredno pred Paganovu smrt.

Autorski tim, osim dirigenta Bučevića i redatelja Boškovića čine: scenograf i oblikovatelj projekcije Ivan Lušičić, kostimograf Mladen Radovniković, koreograf Remus Dimache, zborovođa Veton Marevci, oblikovatelji svjetla Srđan Barbarić i Ivan Lušičić, koreograf za borbe i mačevanje Alen Čelić, koreografi zborskih dijelova Robert Bošković i Korana Bilan, asistentica redatelja Jelena Bosančić i asistentica scenografa Nikolina Kuzmić.