Najpoznatije Debussyjevo djelo, koje po nekima označava i sam početak moderne glazbe, Clug spaja s meditativnom, duboko potresnom Pergolesijevom marijanskom sekvencom iz 1736. Skladano u posljednjim tjednima života mladog autora, Stabat Mater tematizira patnju Djevice Marije u trenutku Kristova raspeća. Poniznost, jednostavnost, ali i neočekivani bljeskovi čiste radosti u glazbi ohrabrili su Cluga u njegovoj potrazi za suvremenom koreografskom inscenacijom ovog djela. On u njemu nalazi snažnu poruku nade i na njoj gradi jedinstvenu atmosferu u kojoj se slavi život, a ne patnja. Autorska posvećenost i minucioznost stvaraju maštoviti metafizički prikaz kompleksnosti života i međuljudskih odnosa.