Marulićevi dani - festival hrvatske drame

35. MARULIĆEVI DANI (22. do 30. travnja 2025.)

Za 35. izdanje Marulićevih dana prijavljeno je sveukupno 64 predstava iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Italije, Njemačke i Portugala, odnosno preciznije 53 predstave iz Hrvatske, 2 predstave iz Srbije, 1 predstava iz Slovenije, 1 predstava iz Bosne i Hercegovine, 1 predstava iz Makedonije, 3 predstave iz Crne Gore, 1 predstava iz Italije, 1 predstava iz Njemačke te 1 hrvatsko-portugalska koprodukcija. U odnosu na prošlu godinu riječ je o čak 10 predstava više, što ponovno ili možda čak još snažnije potvrđuje vitalnost i aktualnost hrvatskih spisateljica i pisaca, dramaturginja i dramaturga koji svojom uronjenošću u suvremene probleme današnjice predstavljaju sigurne i intrigantne kazališne izbore, kako na institucionalnoj tako i na nezavisnoj sceni. Izuzmemo li nekoliko inscenacija iz hrvatskog dramskog kanona poput Držića, Krleže i Marinkovića, uglavnom je riječ o suvremenim dramskim piscima i spisateljicama ili pak autorskim projektima u kojima tekst nastaje kao posljedica kolektivnog rada ili istraživačkog procesa autora koji se uvijek bave suvremenim temama, odnosno onime što svakodnevno živimo.

S obzirom na povećan broj prijava, ali i na višu umjetničku i produkcijsku razinu većeg broja prijavljenih predstava, u konačnici je u festivalski izbor ušlo više predstava nego prošle godine, sveukupno njih 13, koje su se prije svega izdvojile svojom kvalitetom, kao temeljnim i najočitijim kriterijem, ali i svojom spremnošću da hrabro progovore o temama koje su istovremeno krajnje intimne, ali i društveno relevantne. Ove godine publika će moći vidjeti sveukupno 6 dramskih tekstova, o čega čak 3 praizvedbe, zatim 2 adaptacije i 5 autorskih projekata koji zapravo uglavnom isto nastaju na temelju čvrstih dramskih struktura, ali kolektivno ili istraživački ispisanih. Njihove tematske preokupacije duboko su utkane u našu suvremenost, bilo da je riječ o ratnim i poratnim traumama čije dalekosežne posljedice ostaju zaglavljene u nekom transgeneracijskom osjećaju tuge, krivnje i nemoći, ili pak istraživanju i seciranju obiteljskih, ljubavnih, prijateljskih, pa i profesionalnih odnosa na koje bitno utječu najrazličitiji društveni i ideološki imperativi, pritisci i predrasude.