GRUNTOVČANI

Popularna i omiljena dramska serija “Gruntovčani” autora Mladena Kerstnera u režiji Kreše Golika uvodila je brojne televizijske gledatelje u živopisan, autentičan i duhovit prikaz društvenoga života i mentaliteta “malog čovjeka” u fiktivnom podravskom selu.

U ovoj priči koja se događa u današnje vrijeme, u 21. stoljeću, zatičemo poznate i nezaboravne likove iz Kerstnerovog remek-djela – Dudeka, Regicu, Presvetlog, Cinobera, Martina, Matulu, Babicu, Besnoga, Greticu i druge – a svi se oni nalaze pred velikim izazovima novoga doba. Kada u njihov miran život u Gruntovcu bane državna tajnica Marinela Puvalo, predstavnica novog tipa hrvatskog kapitalizma, i donese megalomansku ideju o gradnji spojnice na europski koridor i industrijske zone, stvari se do te mjere uzburkaju da karakteri i mentalitet naših poznatih likova uz peripetije i međusobne sukobe dođu do punog izražaja.

U apsurdnom sudaru toga gruntovačkoga mentaliteta sa zahtjevima suvremenoga diktiranoga napretka izlaze na površinu sve prepoznatljive društvene i osobne mane – od licemjerja duhom skučene i intrigama premrežene sredine preko sitnotrgovačke surovosti i zadrtosti takozvanih bližnjih pa sve do univerzalne poante o naivnosti i krahu svakoga pokušaja dobrote i idealizma. U ovoj žufkoj kajkavskoj komediji kroz humorne i emotivne, u urnebesnom ritmu nalik kriminalističkom romanu, pitat ćemo se na kraju kakvo smo to društvo kada najveći poštenjak i najveći idealist među nama biva od svih izmanipuliran, odgurnut, izrugan i proglašen nepotrebnim i pomalo ludim čovjekom. Gruntovec tako postaje razbijeno ogledalo u kojemu naša društvena slika izgleda kao apsurdna maska nečega što je jednom bilo ljudski toplo i normalno lice, ali je odavno izgubilo vezu sa samim sobom i sa svojim izvorom. Tome se, naravno, danas možemo samo smijati, a katarza će doći kad se najmanje budemo nadali.

“Gruntovčani” se svojim humorom dotiču egzistencijalnih problema i ljudskih vrlina i mana oživljavajući pritom svoje likove prepoznatljivim melodioznim kajkavskim dijalektom. Transpozicijom na satiričku scenu društveni problemi i vječna pitanja egzistencije uspostavit će još čvršću vezu s današnjicom te nas usto podsjetiti na kultni status i vrijednost ovoga televizijskoga remek-djela.

U predstavi se koristi pjesma “Podravina ravna” skladatelja Živana Cvitkovića i tekstopisca Dubravka Ivančana u aranžmanu Glazbene družine Cinkuši i a cappella izvedbi Maje Posavec.