Balet Snježna kraljica, u koreografiji nagrađivanog umjetnika Svebora Sečaka, nakon uspješne praizvedbe u Osijeku, stiže i na splitsku scenu. Splitska premijera održat će se 12. studenoga 2024. na velikoj sceni Hrvatskog narodnog kazališta Split, a pripreme sa splitskim baletnim ansamblom već su započele.

Sečak je pri stvaranju ovog baleta vodio računa kako o edukacijskom aspektu, tako i o visokoj umjetničkoj kvaliteti, naglasivši pritom pristupačnost široj publici, posebno onima koji se možda prvi put susreću s baletom. "Crpeći iz klasičnog nasljeđa, koristio sam suvremene tehnike kako bih ovu svevremenu bajku učinio atraktivnom za današnje generacije", istaknuo je Sečak.

Osim toga, posebno je istaknuo važnost glazbe skladatelja Davora Bobića, s kojim dijeli sličnu povijest školovanja u bivšem Sovjetskom Savezu.  "Dok je on studirao glazbu u Kijevu, ja sam se usavršavao u Sankt Peterburgu. Što god danas mislili o tadašnjem društveno-političkom uređenju i ideologiji, kao i sadašnjim geopolitičkim okolnostima, neosporno je da je tamo bilo svojevrsno vrelo kompozitora, baletnih umjetnika i koreografa koji su obilježili 20. stoljeće. U baletnom smislu govorimo o metodici Agrippine Vaganove koja je danas vjerojatno najutjecajnija u čitavom svijetu, kao i brojnim narativnim baletima koji su ostavili traga na Zapadu", objasnio je Sečak koji u Snježnoj kraljici kombinira neoklasične koreografske sekvence s različitim etno izrazima u pojedinim brojevima, uključujući i naznake suvremenog pokreta koji omogućuju ekspresiju osjećaja bez pretjerane glume. 

Balet nastao na temelju poznate Andersenove bajke o kraljici ledena srca, djevojčici Gerdi i njezinom prijatelju Kaju oduševit će publiku svih uzrasta 12. i 13. studenoga u velikoj sceni HNK Split.

SVEBOR SEČAK

Rođen je u Zagrebu 18. studenoga 1962. Nakon završene Jezične gimnazije (1980.) i Škole za klasični balet u Zagrebu (1984.), plesačku specijalizaciju odradio je na Akademiji Vaganova u Sankt Peterburgu (1986./1987.). Dodiplomski studij završio je na Royal Academy of Dance u Londonu (2005.), a magistarski (2010.) i doktorski studij (2015.) na University of New England, Australija. Nacionalni je prvak Baleta HNK u Zagrebu gdje radi od 1981. i predsjednik Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika od 2002.

Kao međunarodno priznati baletni umjetnik nastupao je u mnogim glavnim i naslovnim ulogama klasičnog, neoklasičnog, suvremenog i nacionalnog repertoara, a plesao je s mnogim poznatim baletnim zvijezdama i organizirao turneje diljem svijeta. Koreografirao je cjelovečernje balete i mnogobrojne kraće koreografije za kazalište i TV. Djela su mu izvođena na svim kontinentima svijeta, kao i na mnogobrojnim značajnim pozornicama i festivalima, ponajprije s Baletnom trupom Croatia koju je osnovao 1994. i vodio do 2014. godine.

Bio je član ekspertne skupine koja je radila nastavni plan i program za Studij baletne pedagogije na Akademiji dramske umjetnosti, Sveučilišta u Zagrebu, gdje od 2014. ima status docenta, a od 2023. status izvanrednog profesora i predaje pet kolegija. Osnivač je Studija baletne pedagogije na Alma Mater Europaea Akademiji za ples u Sloveniji. Uz dodiplomski studij na AMEU Akademiji za ples koautor je i magistarskog studija s tri smjera: plesna pedagogija, suvremene koreografske prakse i teorije plesnih umjetnosti. Na toj instituciji 2016. imenovan je dekanom,  od 2019. ima status izvanrednog profesora, a od ove godine ima status redovnog profesora. 

Nadalje, organizator je i umjetnički voditelj Međunarodnog baletnog natjecanja Slavenska Prix kao i organizator i moderator plesne sekcije na Znanstvenoj međunarodnog konferenciji It's About People u Sloveniji, te redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima u organizaciji CID UNESCO-a. Objavljuje, uređuje i revidira članke za zbornike konferencije, te za druge relevantne publikacije.

Dobitnik je mnogobrojnih profesionalnih nagrada i priznanja za doprinos kulturi, odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za dostignuća u kulturi, a 2022. primljen je za redovitog člana u Europsku akademiju znanosti i umjetnosti, posebice zbog holističkog pristupa baletnoj umjetnosti u svim njezinim segmentima – obrazovnom, akademskom, umjetničkom, kulturnom i društvenom.