Atomska bomba Hirošima i Nagasaki - 70 godina naziv je izložbe koja će biti otvorena u petak 7. kolovoza u 20h u Galeriji fotografije Fotokluba Split u Marmontovoj ulici, a u sklopu programa 61. Splitskog ljeta. Povod izložbe obilježavanje je 70 od pada atomskih bombi na ta dva japanska grada, a izložbu otvara savjetnik u Veleposlanstvu Japana u Zagrebu, gospodinMitsuhiko Shinomiya. Fotografije su iz fundusa Zavičajnog muzeja u Biogradu, a izložba će biti otvorena do 16. kolovoza.
Atomska bomba Hirošima i Nagasaki - 70 godina naziv je izložbe koja će biti otvorena u petak 7. kolovoza u 20h u Galeriji fotografije Fotokluba Split u Marmontovoj ulici, a u sklopu programa 61. Splitskog ljeta. Povod izložbe obilježavanje je 70 od pada atomskih bombi na ta dva japanska grada, a izložbu otvara savjetnik u Veleposlanstvu Japana u Zagrebu, gospodinMitsuhiko Shinomiya. Fotografije su iz fundusa Zavičajnog muzeja u Biogradu, a izložba će biti otvorena do 16. kolovoza.
Atomska bomba Hirošima i Nagasaki - 70 godina naziv je izložbe koja će biti otvorena u petak 7. kolovoza u 20h u Galeriji fotografije Fotokluba Split u Marmontovoj ulici, a u sklopu programa 61. Splitskog ljeta. Povod izložbe obilježavanje je 70 od pada atomskih bombi na ta dva japanska grada, a izložbu otvara savjetnik u Veleposlanstvu Japana u Zagrebu, gospodin Mitsuhiko Shinomiya. Fotografije su iz fundusa Zavičajnog muzeja u Biogradu, a izložba će biti otvorena do 16. kolovoza.
Strahote nuklearnog oružja teško je uopće i zamisliti, ali Hirošima i Nagasaki su gradovi čiji su stanovnici prvi put u ljudskoj povijesti osjetili njegovu razornu moć... Godine 1945, 6. kolovoza na Hirošimu, a 9. kolovoza na Nagasaki bačene su atomske bombe. Dva grada gotovo su u trenutku razorena, a posljedice koje su uslijedile i tijekom niza sljedećih godina i desetljeća, koje stanovnici Hirošime i Nagasakija još uvijek trpe, ne smiju se zaboraviti.
Izložba Memorijalnog muzeja mira u Hirošimi govori o posljedicama eksplozije nuklearnih bombi u Hirošimi i Nagasakiju, ali i o prisutnosti nuklearnog naoružanja u današnjem svijetu, a što je jedan od načina kako senzibilizirati i mobilizirati čovječanstvo za svijet bez nuklearnog oružja, poštivanje
Od bombardiranja Hirošime i Nagasakija do danas proizvedeno je oko 128.000 nuklearnih bombi (projektila) različite razorne moći, a danas ih je oko 17.300 širom svijeta spremno za uporabu. Od toga je oko 94 posto u posjedu Rusije i SAD-a. Samo jedna od prosječnih današnjih bombi ima oko osam puta veću snagu od one koja je razorila Hirošimu.
Još uvijek ne postoji jedinstveni pravni dokument kojim bi se sve zemlje svijeta pravno obvezale da će zaustaviti proizvodnju nuklearnog oružja ili da je nikad neće niti započeti te da će zaustaviti ili zabraniti nuklearne pokuse. Tu nerazumnu spremnost na sukob i nespremnost za rješavanje pitanja potpunog nuklearnog razoružanja, osobito problematizira prikaz strahota prouzročenih eksplozijama atomskih bombi u Hirošimi i Nagasakiju. Štoviše, podsjećanjem na proživljene strahote putem izložbe o atomskoj bombi koja je od 1995. godine obišla 37 gradova u 13 svijeta, gradovi Hirošima i Nagasaki, u suradnji s Memorijalnim muzejom mira u Hirošimi, Odjelom za naslijeđe atomske bombe Gradske vijećnice u Nagasakiju te inicijativom „Gradonačelnici za mir“, misionarski pronose zahtjev za potpunim nuklearnim razoružanjem.
140.000 ljudskih života nestalih u jednom trenutku, njihovi „tragovi“ koje su preživjeli u kaosu nakon eksplozije pronašli i sačuvali svjedoče o nečemu što se ne bi smjelo više nikada ponoviti.
Izložba ima edukativni i humanistički karakter s misijom poziva na potpuno nuklearno razoružanje