U sklopu 58. Splitskog ljeta Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split u utorak, 31. srpnja na Sustipanu s početkom u 21 sat premijerno će izvesti dvije baletne jednočinke. Prvi naslov su „Neostvareni susreti“ koje koreografira i režira Ljiljana Gvozdenović na glazbeni kolaž Petra Iljiča Čajkovskog.Čudesnimandarin mađarskog skladatelja Béle Bartóka i libretista Melchiora Lengyela jedno je od najcjenjenijih i najzagonetnijih glazbeno-baletnih ostvarenja dvadesetog stoljeća. Splitska publika vidjet će ga u režiji i koreografiji velikana hrvatske plesne scene, Milka Šparembleka.
U sklopu 58. Splitskog ljeta Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split u utorak, 31. srpnja na Sustipanu s početkom u 21 sat premijerno će izvesti dvije baletne jednočinke. Prvi naslov su „Neostvareni susreti“ koje koreografira i režira Ljiljana Gvozdenović na glazbeni kolaž Petra Iljiča Čajkovskog.Čudesnimandarin mađarskog skladatelja Béle Bartóka i libretista Melchiora Lengyela jedno je od najcjenjenijih i najzagonetnijih glazbeno-baletnih ostvarenja dvadesetog stoljeća. Splitska publika vidjet će ga u režiji i koreografiji velikana hrvatske plesne scene, Milka Šparembleka.
U sklopu 58. Splitskog ljeta Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split u utorak, 31. srpnja na Sustipanu s početkom u 21 sat premijerno će izvesti dvije baletne jednočinke. Prvi naslov su „Neostvareni susreti“ koje koreografira i režira Ljiljana Gvozdenović na glazbeni kolaž Petra Iljiča Čajkovskog.Čudesnimandarin mađarskog skladatelja Béle Bartóka i libretista Melchiora Lengyela jedno je od najcjenjenijih i najzagonetnijih glazbeno-baletnih ostvarenja dvadesetog stoljeća. Splitska publika vidjet će ga u režiji i koreografiji velikana hrvatske plesne scene, Milka Šparembleka.
Neoklasična baletna fantazija „Neostvareni susreti“ inspirirana je obimnom korespondecijom između skladateljaČajkovskog i njegove bogate poštovateljice i pokroviteljice Nadežde von Meck, čiji je tajnoviti odnos trajao četrnaest godina, a da se nikad nisu susreli. Upravo ta „udaljena bliskost“
„Čitala sam biografiju Čajkovskog i kada sam naišla na sva pisma zaintrigirala me ta priča. Za mene je i čast i opasnost raditi na Splitskom ljetu. Plesači su vrlo inspirativni, ne postoji bolje mjesto na svijetu za slušanje Čajkovskog od Sustipana, a mi smo pokušali sklopiti glazbu koju baletna publika ne poznaje dobro i nadam se da će uživati“, kazala je Ljljana Gvozdenović.
Čajkovskog tumači Artjom Žusov, Nadežda von Meck Elena Nikolaeva, kostimografkinja je Ika Škomrlj, kostime izrađuje Dženisa Pecotić a scenograf je Nenad Fabijanić.
Sadržaj „Čudesnog mandarina“ svojevrsna je obrada istočnjačke priče o čovjekovu odnosu prema dobru i zlu. Simbol postojanosti i pravde, željan dobra a otporan i neosjetljiv na sva zla ljudske prirode, glavni junak paradoksalno propada tek u trenutku kad ostvari svoju ljubav. Milko Šparemblek ovom se ekspresionističkom djelu vraćao mnogo puta u karijeri, otkrivajući, kako je naglasio, stalno nove interpretativcne mogućnosti. „Ovo je kontroverzno djelo žudnje, čežnje i želje. Žudjeti za nečim i biti spreman umrijeti za to, o tome se radi u „Čudesnom mandarinu“. Balet HNK Split je danas pravi brand, s odličnim plesačima je bio užitak raditi. Postavlja se pitanje na koji način tu kvalitetu i prepoznatljivost sačuvati i u budućnosti“, poručio je poznati koreograf.
U glavnim ulogama pšojavljuju se solisti splitskog Baleta Irina Čaban u ulozi Djevojke, te Shunsuke Amma koji tumači ulogu Mandarina. Scenograf je, kao i za „Neobične susrete“, Nenad Fabijanić, dok je kostimografkinja Dženisa Pecotić, koja u Neostvarenim susretima potpisuje izvedbu kostima koje je kreirala Ika Škomrlj. Izbor glazbe Petra Iljiča Čajkovskog za predstavu Neostvareni susreti potpisuju Ljiljana Gvozdenović i Zlatko Madžar
Reprizna izvedba na programu je u srijedu, 1. kolovoza.