Na 100. rođendan Miljenka Smoje, novinara, književnika, scenarista, satiričara i humorista, u Hrvatskom narodnom kazalištu Split održana je medijska konferencija na kojoj su predstavljene dvije premijere kojima će u Godini Smoje i na kazališnim daskama zaživjeti dio obimnog opusa čuvara splitskog i dalmatinskog izričaja, nastavljača tipično splitskog humora i satire. Zagrebačko Gradsko kazalište Komedija će 3. ožujka ove godine praizvesti Velo misto, novo, kazališno čitanje svima dobro poznatog naslova iz čuvene dramske dramske serije. HNK Split će 16. svibnja praizvesti predstavu Tiha noć, dramatizaciju novelete iz Smojina romana Kronika o našem Malom mistu koju potpisuje Ivica Ivanišević.
Okupljene je novinare prije svih pozdravio gradonačelnik Splita Ivica Puljak: „Jako mi je drago i sretan sam zbog toga što će naša kazališta surađivati i na ovoj temi koja nas povezuje uvijek, a naročito ove godine“. Miljenko Puljić, ravnatelj kazališta Komedija: „Najljepše u svemu je to što će duh Mediterana odjekivati Kaptolom, gdje je smješteno naše kazalište, i da ćemo svi zajedno uživati u velikoj Smojinoj literaturi na kazališnoj pozornici. Smoje je kroničar Splita i Dalmacije ali i nosivi stup cijele hrvatske literature. Komičar i kroničar, ali prije svega veliki poznavatelj duše malog čovjeka, autor je koji je stvorio likove toliko autentične da nam se čini kako smo ih oduvijek poznavali. Upravo zbog tako istančanog prikazivanja ljudskih sudbina koje tvore sliku grada one tvore i sliku svijeta. Zbog toga Smoje ne pripada samo Dalmaciji nego svima nama. Njegov je humor univerzalan, a njegovo oslikavanje turbulentnog 20. stoljeća u Splitu zapravo je slika principa događanja u svijetu, oko nas. Sudbina je malog čovjeka uvijek ista a iz Smojine vizure bolno prepoznatljiva i dan danas. Stoga sam ponosan na to što Zagreb radi Smoju.“
„Prije svega svima čestitam Dan zaljubljenih te rođendan velikog Smoje, autora kojemu zasluženu počast odajemo i ovim dvjema predstavama. Naša premijera izlazi 16. svibnja a redatelj Goran Golovko okuplja ekipu i počinje raditi početkom ožujka. Nadamo se kako će predstave biti odlične a onda će doći i do razmjene gostovanja tako da Zagreb vidi našu Tihu noć, a Split da vidi Velo misto, predstavu o sebi. Mi smo u ovoj sezoni, u kojoj obilježavamo 130 godina kazališne zgrade u kojoj HNK Split djeluje, željeli naglasak staviti na autohtona, domaća djela, naslonjena na grad Split i naše kazalište.“, rekao je intendant HNK Split Srećko Šestan.
Herci Ganza, koordinatorica obilježavanja Smojine godine – Smojinih 100: „U okviru projekta, koji je odobrio gradonačelnik zadnjeg dana protekle godine, imamo četrdesetak programa. Među njima ove su dvije predstave, po mom mišljenju, sami vrhunci čitavog programa. Hvala svima, na dobro van došla Smojina Godina!“
„Sve što se događa ovih dana, vezano za Smojino ime, za mene je najlipši i najluđi san“, prisutnima se obratio Feđa Klarić, nasljednik pokretne ostavštine Miljenka i Lepe Smoje, dugogodišnji najbliži Smojin prijatelj i suradnik. „Sa Smojom sam prošao njegove dane slave 70ih godina kad ga se dizalo u nebesa i vremena kad ga se 'treslo o pod'. Zato hvala ravnateljima Puljiću i Šestanu, svima u teatrima što se se odlučili dati ovu satisfakciju ne samo njemu nego svima nama, armiji ljubitelja njegovog stvaralačkog opusa. Koliko znam, interes je ogroman, ne samo za ove dvije predstave nego i sva događanja o Smojinom djelu kojima svjedočimo. Fotografsku izložbu o Smoji u splitskom Foto-klubu posjeti dnevno oko 600 ljudi što je sjajan broj za jednu izložbu.“
Marina Penović, redateljica predstave Velo misto: „Još od 2015. Smoje je jedan od autora koje imam želju raditi. U Zagrebu se komediografija Mediterana jedno vrijeme nije često radila a kako je to prostor mog interesa, upravo kroz predlaganje ovakvih naslova sam i dobila prve režije. Velo misto bavi se povijesnim razdobljem u kojem povijest melje tzv. malog čovjeka koji, zahvaljujući svom duhu, opstaje. Tekst je i dalje živ, vidi se to na probama gdje tekst odmah oživi čim ga glumci progovore. Nema tu niti jedne mrtve rečenice. Priča je to i o Hajduku i voljela bih vidjeti predstavu na kojoj će biti samo Torcida.“
Damir Lončar, koji u Velom mistu tumači ulogu Meštra: „Velika je stvar igrati Velo misto, to je dio naše mladosti. U predstavi nema glavnog lica. Glavno je lice grad Split. Trudimo se da se ne osramotimo previše sa splitskim govorom i želimo da naš doprinos tom amblemu, paradigmi kao što su Smoje i njegovo djelo, bude na visini.“
Ivica Ivanišević, uz Smoju koautor Tihe noći: “Ja sam u komotnijoj situaciji od svih prisutnih kojima tek predstoji pravi posao. Svoj sam posao obavio, od mene je u komotnijoj situaciji samo Smoje koji je mrtav hladan. U ovom čitanju Smojine novelete postoji jedna linija koje nema u noveleti. To su likovi koji su u ovom čitanju postali vrlo važni, likovi pokojnih Smoje i Lepe. Moja priča počinje na groblju, nakon toga se puštamo u sigurne ruke Miljenka Smoje. U 50 godina koliko je prošlo od objavljivanja Kronike o našem malom mistu promijenilo se sve da se ne bi promijenilo ništa. Ljudi su se presvukli ali su ostali isti. Ovo je i dalje priča o dva nepomirljiva suprotstavljena svjetonazora. Srž sukoba se nije promijenila. Nadam se da će ova predstava odgovoriti na vječno pitanje što je pisac, u ovom slučaju Smoje, htio reći.“
Nives Ivanković, koja u predstavi Tiha noć igra ulogu Smojine supruge Lepe: “Emotivno mi je važna ova uloga, jedna sam od onih koji su kod tete Lepe bili u Mozaiku. Tu sam napravila svoje prve glumačke, pa i plesne korake. Mojim kolegama u ansamblu neće biti lako budući da smo svi odrasli gledajući u tim ulogama velike glumce na televiziji. Za mene je ovo velik i težak ali jako drag posao jer utjelovljujem osobu koju sam poznavala i voljela, koja me uputila u teatar. U meni se miješaju zadovoljstvo, sreća ali i velika odgovornost zbog ove uloge.“
Goran Golovko, redatelj Tihe noći: „U ovaj posao ulazimo s velikim osjećajem odgovornosti. Ivica Ivanišević napravio je dramatizaciju koja je 'iskočila' iz predloška, koja se uvelike razlikuje od onoga što smo čitali u noveleti i gledali na malim ekranima. Vjerujem da nećemo iznevjeriti očekivanja publike, čak i one koja misli da unaprijed zna kako bi to trebalo izgledati. U početnim smo pripremama za realizaciju ovoga rada. Poslu pristupamo s velikim osjećajem odgovornosti, opreza i straha, svjesni da ćemo se namučiti ali i raditi s velikom radošću, ponajprije zato što Ivičina dramatizacija daje mogućnosti za lijepu kazališnu iluziju, snovitost, bajkovitost i otvara prostor ne samo nostalgiji za nekim vremenima kada smo bili djeca ili mladi nego i za Dalmacijom kakvu više danas ne vidimo ni ne poznajemo. A ljudske prirode, koje ostaju iste, ćemo, vjerujem, uspjeti prepoznati“, zaključio je medijsku konferenciju redatelj Goran Golovko.