U režiji Georgija Para, zasigurno jednog od najznačajnijih hrvatskih redatelja i najvećih krležijanaca i u izvedbi sjajne glumačke ekipe varaždinskog kazališta izniman je to kazališni čin koji se, izvirući iz Krležina teksta, poziva na sadašnjost, a teatralizacijom kreće u sferu svojevrsne kazališne metafizike. U predstavi igraju Ljiljana Bogojević, Zdenko Brlek , Hana Hegedušić, Jan Kerekeš, Ljubomir Kerekeš i Sunčana Zelenika Konjević.

Gostovanje varaždinske nacionalne kazališne kuće odvija se u sklopu turneje Tri Grgura koja objedinjuje kulturnu ponudu tri hrvatska grada koja se diče Meštrovićevim spomenikom Grgura Ninskog - Nina, Splita i Varaždina.

Zbirka pjesama Balade Petrice Kerempuha najveće je Krležino pjesničko ostvarenje i jedno od najvažnijih djela hrvatske književnosti. Krležina poetičnost sublimira povijest i sadašnjost i ukazuje na svojevrsnu svevremenost ljudske egzistencije. Siromaštvo i bunt prestaju biti socijalni već postaju egzistencijalni pojmovi. Lica su uspostavljena siromaštvom kao egzistencijalnim stanjem. Unutar toga se kreću između svakodnevlja i bunta, a izlaz se definitivno pronalazi i konstatira Krležinim tekstom. Zanimljive žive situacije Krležinih Balada... stvaraju zanimljive situacije i dijaloge prepoznatljive svakom današnjem gledatelju, dok su esejistički dijelovi na štokavskom standardu sjajan kontrapunkt i afirmacija kajkavskom tekstu. Predstava je nastala na 80. obljetnicu izdavanja Balada Petrice Kerempuha, po prvi put objavljenih u Ljubljani 1936. Bio je to snažan poziv kako na stvarnost tako i na oživljavanje kajkavskog dijalekta, no ujedno i poetsko postavljanje pitanja o ljudskoj egzistenciji.

Parovo suvremeno iščitavanje Krleže doživjelo je iznimno povoljne kritike, a predstava je proglašena najboljom na 9. Gumbekovim danima.

Osim redatelja Para autorski tim čine dramaturg Marijan Varjačić, scenograf Aljoša Paro, kostimografkinja Jadranka Tomić, Skladatelj Vid Novak Kralj, te koreografkinja Hana Hegedušić.