Novosti / Objavljeno: 3/9/2023

Legenda o "hrvatskoj Ivani Orleanskoj"

Legenda o "hrvatskoj Ivani Orleanskoj"

Operu Mila Gojsalića, povijesnu glazbenu dramu Jakova Gotovca, premijerno će izvesti Opera Hrvatskog narodnog kazališta Split na sceni splitskog teatra u petak 10. ožujka s početkom u 20 sati. Pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića, u režiji Ozrena Prohića u naslovnoj će ulozi Mile Gojsalić, lijepe i ponosne poljičke djevojke, mučenice i narodne junakinje, „hrvatske Ivane Orleanske“, debitirati prvakinja splitske Opere mezzosopranistica Terezija Kusanović.

S njom će se u istoj ulozi u repriznim izvedbama izmjenjivati mezzosopranistica Irena Parlov. Ostali protagonisti su: bas Ivica Šarić u ulozi Milina oca, poljičkog kneza Ivana Gojsalića, tenori Domagoj Dorotić i Stjepan Franetović izmjenjivat će se u ulozi Milinog dragog Petra Kulišića, nacionalni operni prvak bas Ivica Čikeš bit će turski vojskovođa Mehmed Topan Paša, bariton Marko Lasić tumači ulogu Jure Kulišića, basovi Mate Akrap i Božo Župić izmjenjuju se u ulozi Kolumbata. Ostali solisti su: Goran Velić, Vlatko Belas, Lovre Gujinović, Špiro Boban, Joško Tranfić, Matej Predojević Petrić, Vinko Maroević, Matija Škiljo, Matej Akrap, Mateo Đikić, Denis Tomić i Darijo Tvrdić uz Zbor, Orkestar i Balet HNK Split.

U narodnoj predaji sačuvano herojstvo Mile Gojsalić, lijepe i ponosne poljičke djevojke, mučenice i narodne junakinje, „hrvatske Ivane Orleanske“ koja je žrtvovala vlastiti život da otkloni opasnost tuđinske okupacije rodnog joj poljičkog kraja, velika je tema u hrvatskoj književnosti, glazbi i umjetnosti. Jakov Gotovac na stihove Danka Anđelinovića skladao je povijesnu glazbenu dramu, prema formatu svoju najveću operu, razmjerno statičnu, punu plemenitog patosa i gotovo oratorijskog mira.

„Predstojeća premijera, zadnja operna u ovoj sezoni, velika je produkcija s puno sudionika. Ovaj naš, hrvatski naslov može nam služiti na ponos jer po kvaliteti nimalo ne zaostaje za talijanskim ili francuskim opernim naslovima“, tim je riječima medijsku konferenciju otvorio ravnatelj Opere HNK Split Jure Bučević. Maestro Ivo Lipanović, dirigent, prije svega se prisjetio prethodne splitske premijere Mile Gojsalića izvedene upravo na dan akcije Oluja na Splitskom ljetu, kojom prilikom je bio ravnatelj splitske Opere, i nastavio: „Od osam Gotovčevih opera dirigirao sam i skoro ću dirigirati njih pet. Mila Gojsalića je vrlo komplicirana opera. Uz Porina Lisinskog i Zajčevog Nikolu Šubića Zrinjskog ovo je jedna od tri hrvatske herojske opere. U svakom segmentu pjevačke podjele imamo adekvatne likove, na čelu s Terezijom Kusanović, pa Irenom Parlov ali i svim ostalim protagonistima. Velika je ovo produkcija, sa scenskom glazbom, orkestrom od 65 i zborom od 60 ljudi, brojnim solističkim ulogama. Velika je odgovornost na Tereziji Kusanović i poslije na Ireni Parlov jer ovu ulogu pjevaju nakon velikih imena naše opere kao što su Marijana Radev, Ruža Pospiš Baldani i Zlatomira Nikolova.“

Ozren Prohić, redatelj predstave: „Po Aristotelu je junaštvo zadnja od vrlina budući da je ono samo naličje straha. Glavni je lik psihološki iznijansiran, Milu obilježavaju unutrašnji obrati i stremljenja, njezina ženska mudrost u odnosu na moral muškog svijeta koji je okružuje. Iznijansirani su, nimalo jednoobrazni i šablonski njeni odnosi s Topan Pašom. Glazbeno, ovo je jedna atraktivna gran opera sa scenskom glazbom, velikom i fascinantnom ulogom zbora a s druge strane ima bezbroj finih valera, psihološke iznijansiranosti.„

„Ovo je kompleksna, pjevački i karakterno zahtjevna, nimalo plošna, slojevita uloga. Mila svoje odluke promilja, ne donosi ih spontano. Vjerujem da ju je Topan paša zapazio prvenstveno zbog njezina izuzetno hrabra karaktera i inteligencije. Zahvalna sam i ponosna zbog prilike da svoju karijeru okrunim ovom ulogom koju duboko osjećam i koju sam oduvijek htjela. Mila je treća velika herojska uloga u hrvatskim operama nakon Paraćeve Judite i Eve u Zrinjskom i, po meni, najboljom od njih. Glasovno je tu potrebna velika prodornost jer je orkestar vrlo gust, čak na vagnerijanskom tragu, no ima i lirskih trenutaka koje pjevač treba prepoznati. Vrlo sam ponosna na sve svoje sjajne kolege“, naglasila je prvakinja splitske Opere Terezija Kusanović koja u premijernoj izvedbi tumači naslovnu ulogu.

Irena Parlov, koja u ulozi Mile debitira na trećoj izvedbi 14. ožujka: „Iznimna mi je čast u Splitu pjevati ovu zahtjevnu ulogu koja od pjevača zahtjeva dobar centar, dobre visine i moćni mezzosopran. Prvenstveno sam inspiraciju vukla iz mojih sarajevskih dana gdje sam, kao djevojčica, provela dio ratnih godina. Jako teško mi je bilo kopati po svojim tadašnjim emocijama. Veliku sam pomoć imala od redatelja Prohića koji zahtjeva suptilnu, skoro fimsku glumu i maestra Lipanovića, dirigenta koji voli pjevače.“

„Ovu sam ulogu pjevao pred 28 godina u Zagrebu. Nakon mojih 49 godina na sceni teško mi je tu doživjeti iznenađenje i oduševljenje. No, sve ono na sinoćnjoj generalnoj probi, to bogatstvo zvuka, moć orkestra i zbora, solista, takav vizuelni efekt, nešto je što se ne doživljava često. Drago mi je što je baš ovo posljednja premijerna izvedba u kojoj ću sudjelovati jer odlično zvuči i izgleda i publika će je sigurno dugo pamtiti“, izjavio je bas Ivica Šarić, koji tumači ulogu poljičkog kneza, Milinog oca Ivana Gojsalića.

Tenor Domagoj Dorotić, u ulozi Petra Kulišića, Milina zaručnika, rekao je: „Pristup ovoj produkciji glazbeno je i vizuelno pročistio zamisao Jakova Gotovca. Izuzetno sam zahvalan vodstvu splitskog kazališta što me pozvalo, kao i vodstvu mog HNK u Zagrebu koje mi je omogućilo da gostujem u Splitu“. Koreografkinja Maja Huber: „Milsim da smo uspjeli zadržati tradicijske motive legende o Mili ali ih i transponirati u vrijeme koje korespondira s današnjom publikom“.

Nakon premijerne izvedbe u petak 10. ožujka s početkom u 20 sati, prve reprizne izvedbe na programu su 12. ožujka u 18, te 14. ožujka u 19.30h.