Staru godinu Novogodišnji koncert Orkestra Hrvatskog narodnog kazališta Split i 2015. će godinu zaključiti s tri izvedbe tradicionalnog
Novogodišnjeg koncerta koji je na programu 28, 29. i 30. prosinca s početkom u 20 sati. Izvedbama će ravnati maestro Uroš Lajovic, a na programu su u prvom djelu Kubanska uvertira i Rapsodija u plavom Georgea Gershwina, a u drugom valceri i polke Johanna Straussa mlađeg i Ferenca Lehára. Solist u Rapsodiji u plavom mladi je splitski pijanist Tonči Tranfić.
Staru godinu Novogodišnji koncert Orkestra Hrvatskog narodnog kazališta Split i 2015. će godinu zaključiti s tri izvedbe tradicionalnog
Novogodišnjeg koncerta koji je na programu 28, 29. i 30. prosinca s početkom u 20 sati. Izvedbama će ravnati maestro Uroš Lajovic, a na programu su u prvom djelu Kubanska uvertira i Rapsodija u plavom Georgea Gershwina, a u drugom valceri i polke Johanna Straussa mlađeg i Ferenca Lehára. Solist u Rapsodiji u plavom mladi je splitski pijanist Tonči Tranfić.
Staru godinu Novogodišnji koncert Orkestra Hrvatskog narodnog kazališta Split i 2015. će godinu zaključiti s tri izvedbe tradicionalnog
Novogodišnjeg koncerta koji je na programu 28, 29. i 30. prosinca s početkom u 20 sati. Izvedbama će ravnati maestro Uroš Lajovic, a na programu su u prvom djelu Kubanska uvertira i Rapsodija u plavom Georgea Gershwina, a u drugom valceri i polke Johanna Straussa mlađeg i Ferenca Lehára. Solist u Rapsodiji u plavom mladi je splitski pijanist Tonči Tranfić.
Kompozicije Georgea Gershwina (1898 – 1937) označile su ulazak Amerike u svijet međunarodne klasične glazbe. Njegovi musicali i brojne zabavne pjesme među najboljima su u tim žanrovima. Gershwinovi jazzom inspirirani ritmovi i slikovite harmonije transformirali su glazbeno kazalište, simfonijsku glazbu, čak i operu. Rapsodija u plavom,premijerno izvedena 1924, u New Yorku. Tada 26-godišnji Gershwin napisao ju je za manje od tri tjedna i na poticaj jazz-umjetnika Paula Whitemana. Inspiraciju je Gershwin dobio na putovanju vlakom u Boston; u kloparanju vlaka: “Ono što sam čuo bio je kao neki glazbeni kaleidoskop Amerike – golemi proključali kotao, taj jedinstveni polet, i blues, i ludilo velegrada.“
Zadnje Gershwinovo orkestralno djelo bila je Kubanska uvertira – prvotno nazvana Rumba, inspirirana posjetom Havani, 1932. I njome je Gershwin bio društveno smion i glazbeno avangardan, posluživši se kubanskim ritmovima baš kao štoje bio i među prvima koji je u popularnu glazbu i klasična djela uveo ritmičke i melodijske primjese jazza i bluesa.
Johann Straussa ml. (1825- 1899), kao i njegov otac prije toga, osnovao je u Beču 1844. vlastiti plesni orkestar i desetljećima potom bio neprikosnovenim dirigentom bečkih dvorskih plesova. Nakon Straussa starijeg, "demona bečkog glazbenog duha", Strauss mlađi postao je "kraljem valcera", čija su djela još za života stekla popularnost na svim kontinentima. Nepresušno melodijsko bogatstvo, izvrsna orkestracija, ali i osobni šarm kojim je izvodio svoja djela, pribavili su mu jednodušna priznanja. To podjednako vrijedi za njegove čuvene operete poput Šišmiša ili Baruna Ciganina, ali još više za njegove polke i valcere.
Uroš Lajovic, proslavljeni slovenski dirigent, skladatelj i glazbeni pedagog orkestrom je prvi put ravnao 1965. Karijeru je počeo kao asistent dirigenta (1971 - 1978), a zatim i kao stalni dirigent Slovenske filharmonije (1978 - 1991). U razdoblju od 1974. do 1976. bio je šef dirigent Komornog orkestra RTV Ljubljana, a istu je dužnost od 1979. do 1981. obnašao ravnajući Simfoničarima RTZ-a. Komorni ansambl Slovenicum utemeljuje 1988. i kao umjetnički ravnatelj vodi sve do 2001. Od 2001. do 2006. bio je šef dirigent Beogradske filharmonije. Do danas je ravnao mnogim praizvedbama djela suvremenih skladatelja, a osim standardnoga koncertantnoga i simfonijskoga repertoara, ravnao je i izvedbama 90-ak opera. Nastupao je s najuglednijim orkestrima bivše Jugoslavije te gostovao diljem Europe, u Rusiji, Turskoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Kini, Tajvanu, Južnoj Koreji i Kolumbiji.
Deset je godina obnašao dužnost umjetničkoga savjetnika Simfonijskoga orkestra Mariborske filharmonije (1993 - 2003), a u Klagenfurtu dvije godine bio je umjetnički ravnatelj festivala Klassik bei Hermagoras (2000 - 2002.). U koncertnoj sezoni 2010/11. bio je i umjetnički savjetnik Zagrebačke filharmonije.
Pijanist Tonči Tranfić osnovnu i srednju glazbenu školu završava u rodnom Splitu kod profesorice Najde Čapalije u Glazbenoj školi Josipa Hatzea. Godine 2004. upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu u klasi profesora Đorđa Stanettija. Za vrijeme školovanja i studija nastupa na mnogobrojnim koncertima te ostvaruje zapažene rezultate na više od dvadeset natjecanja u kategorijama klavir, klavirski duo, solfeggio... Najistaknutiji rezultati su 1. nagrada na državnom natjecanju 1999. i 2001. godine, a nakon osvojenog prvog mjesta u svojoj kategoriji dobiva pozivnicu za nastup na koncertu "In memoriam Darko Lukić" u Osijeku; zatim 1. nagrada na međunarodnom natjecanju “Zlatko Grgošević“ 2000. godine, te 2. nagrada na istom natjecanju 2002. godine. Iste godine osvaja 2. nagradu na međunarodnom natjecanju “Etide i Skale“. Na natjecanju iz solfeggia osvaja dvije 2. nagrade na državnim natjecanjima 2003. i 2005. godine. Svoje glazbeno obrazovanje usavršava na brojnim seminarima kod priznatih svjetskih pedagoga, kao što su Arbo Valdma, Đuro Tikvica, Vladimir Krpan... Godine 2009. diplomira sa odličnim uspjehom. Iste godine zapošljava se kao profesor klavira u Glazbenoj školi Josipa Hatzea u Splitu, te kao korepetitor - umjetnički suradnik na Glazbenoj akademiji u Splitu. Godine 2015. na Festivalu gudača u Sremskoj Mitrovici, Srbija, osvaja nagradu za najboljeg klavirskog suradnika festivala.