Kao solistica u izvedbi jednog od omiljenih koncerata na violinskom repertoaru, Koncerta za violinu i orkestar u D-duru op. 35 Petra Iljiča Čajkovskog, po prvi put će u Splitu nastupiti Ksenia Milas, violinistica ruskog podrijetla s talijanskom adresom. Svoj je prvi solistički nastup zabilježila još kao osmogodišnja djevojčica i to s Državnim filharmonijskim orkestrom Sankt Peterburga, a već s devet godina počela je osvajati i prve nagrade i međunarodna priznanja. Otkako je s pohvalama završila Maastricht Conservatoire 2012. u klasi ruskog violinskog virtuoza Borisa Davidoviča Belkina, Milas kontinuirano koncertira s orkestrima i komornim ansamblima, održavajući istodobno i solo recitale. Prisutna je na pozornicama brojnih europskih dražava, ali i Egipta, Kine, Rusije te brojnih drugih zemalja. Nastupajući do sada s brojnim priznatim dirigentskim imenima poput Vasilija Petrenka, Darrella Anga, Ahmeda El Saedija, Anatolija Ribalka, Ronalda Masina, Carla Tenana... Ksenia Milas cijelu nisku kritičkih superlativa pobire podjednako za svoje iinterpretacije njoj omiljenih Bacha ili Paganinija, kao i za one od Mozarta do Prokofjeva ili već spomenutih suvremenih skladatelja. Nastupa s violinom August Sebastien Philippe père Bernardel iz 1840. i gudalom “Marte” Giovannija Lucchija.

Koncert za violinu u D-duru, op. 35, Petra Iljiča Čajkovskog (1840 -1903) imao je neuobičajeno težak put do priznanja. Nastao je u izuzetno teškom životnom razdoblju Čajkovskog, kojeg nastoji prebroditi odlaskom iz Rusije i putovanjima po Europi i utočište pronalazi u skladanju dvaju remek-djela, Četvrte simfonije i opere Evgenij Onjegin. Unatoč poteškoćama vezanim za praizvedbu koja je morala biti odgođena jer je violinist Leopold Auer koncert proglasio neizvedivim, te lošim kritikama praizvedbe u izvedbi mladog violinista Adolfa Brodskog i lošđe pripremljene Bečke filharmonije, djelo je vremenom steklo zavidnu reputaciju te je danas jedno od omiljenih na violinskom repertoaru.

Orkestar splitskog kazališta ovim koncertom kraju privodi projekt izvedbe svih Beethovenovih simfonija započet prošle sezone. Na programu je ovog puta njegova Druga simfonija u D-duru, op. 36. Kako se tradicionalno podrazumijeva, pravi Beethoven – u punoj svojoj romantičnoj junačkoj prirodi, može se naći u neparnim simfonijama, dok simfonije s parnim brojevima znače opuštanje i korak natrag, te hvatanje zaleta prije upuštanja u novu neparnu simfoniju. Ipak, skladatelj sam o tome nije tako mislio i u svakoj je pokazivao jednako snažnu, premda drugačije usmjerenu originalnost. Druga je simfonija krunsko djelo perioda bečke klasike u glazbi, u kojem je mozartovska tradicija prožeta i nadograđena novom energijom i potragom za novim, snažnijim zvukom orkestra. Premda nastaje u teškom skladateljevom životnom periodu u kojem se suočava s gubitkom sluha, simfonija odiše vedrinom i životnom radošću.

Dirigentica Marija Ramljak rođena je u Splitu. Početno glazbeno obrazovanje stiče u Glazbenoj školu Josipa Hatzea, smjer glasovir i teorija. Dirigiranje diplomira 2000. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi maestra Pavla Dešpalja, a poslijediplomski se usavršava na uglednoj budimpeštanskoj akademiji Franz Liszt u klasi maestra Tamasa Gala. Završila je nekoliko majstorskih tečajeva kod sjajnih  dirigenata. Dirigirala je Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Hrvatskim komornim orkestrom itd. te bila zborovođa za pojedine projekte orkestra i zbora HRT-a. U splitskom HNK-u, 2013. bila je asistenticom dirigenta za Verdijevu operu Traviata, baš kao i 2003. godine u SNG Ljubljana kada je bila angažirana kao zborovođa.