Antonin Dvořàk (1841 - 1904)Gudački kvartet br. 12 u F-duru, op. 96 - “Američki” (1893)Allegro ma non troppo / Lento / Molto vivace / Finale: Vivace ma non troppo

Ivan Božičević (*1961)Uspon na Hladnu planinu - za gudački kvartet (2011)praizvedbaposvećeno Splitskom gudačkom kvartetuPraznina / Vrtimo li se u krug? / Zvono / Oblaci kao vretena

* * * * * * Franz Schubert (1797 – 1828)Glasovirski kvintet u A-duru, D667 - “Pastrva” (1819)Kontrabas: Žorž Draušnik; Glasovir: Damir GregurićAllegro vivace / Andante / Scherzo.Presto / Andantino-Allegretto / Allegro giusto

Božičević - Dvořàk - SchubertUspon na Hladnu Planinu Ivana Božičevića inspiriran je poezijom kineskog pjesnika-pustinjaka iz devetog stoljeća, znanog kao Han Shan (Hladna Planina). Predaja kaže da je živio u špilji u planinama T'ien-t'ai i svoju poeziju zapisivao na stijenama, kori drveća... Njegovo osebujno djelo obuhvaća oko tri stotine pjesama i u vrhu je taoističko-zenovske književne tradicije. Kad kreneš putem Hladne Planinekrećeš na beskrajan puttjesnac je dug i zatrpan kamenjembujica široka, zagušena travommahovina je skliska mada nije bilo kišeborovi stenju mada nema vjetramožeš li izbjeći mreži svijeta i sjediti sa mnom, među oblacima?(prijevod I.B.)Za tzv. Američki kvartet Antonína Dvořáka i danas je prijeporno treba li ga takvim nazivati zato što se u njemu dadu očitati utjecaji američkog folklora (crnačkog, indijanskog, irskog...) ili samo zato što ga je Dvořák napisao za vrijeme boravka u Americi (Spillville, Iowa – tadašnje obitavalište čeških emigranata). Napisan je neposredno nakon njegove čuvene Simfonije iz Novog svijeta, za koju je sam autor također tvrdio da se u glazbenom smislu bitno razlikuje od cijelog njegovog dotadašnjeg skladanja. Kasniji pokušaji kritičara da u tom kvartetu pronađu specifično američke etničke glazbene idiome, završavali su vrlo šaroliko i sa značajnim neslaganjima, tako da je Dvořákov kvartet američkim ostao manje u tom smislu, a više po utjecaju kojega je sam Dvořák njime izvršio na buduće američke skladatelje te glazbene forme.Za razliku od uobičajenih gudačkih kvinteta u kojima se gudačkom kvartetu pridružuje samo klavir, Schubertov Pastrva kvintet specičan je utoliko jer od kvarteta uzima samo violinu, violu i violončelo, a a klaviru pridružuje kontrabas. Pod imenom Pastrva poznat je zato jer njegov četvrti stavak obiluje varijacijama na raniju Schubertovu pjesmu Die Forelle (Pastrva) za glas i klavir, a na stihove Christiana Friedricha Daniela Schubarta. Slične varijacije na melodije iz njegovih ranijih pjesama mogu se pronaći u još nekolicini Schubertovih komornih djela. Splitski gudački kvartet osnovan je 2005. godine, a osnivači su mu iskusni i istaknuti glazbenici sa splitske glazbene scene koji su svoje obrazovanje započeli u Splitu. Danas, nakon međunarodnih karijera (Španjolska, Italija, SAD) vodeći su ljudi u gradskim glazbenim institucijama (Hrvatsko narodno kazalište, Glazbena akademija). Splitski gudački kvartet nastavlja širiti svoj repertoar klasične, ali i popularne glazbe, namijenjen širokoj publici. Osim klasičnog i pop-repertoara, u suradnji s plesnom školom u Splitu priređuju i visoko cijenjene te odlično posjećene Večeri argentinskog tanga. U posljednjih šest godina, Splitski gudački kvartet održao je niz hvaljenih koncerata diljem Hrvatske te postao značajan faktor u glazbenom životu Splita nastupajući na ljetnim festivalima (Splitsko ljeto, Splitske glazbene večeri, Glazbene večeri Sv. Franje), ali obogaćujući kulturni život grada i vlastitom koncertnom sezonom. Njegovi članovi su: Valter Lovričević (violina), Ana Tošić D'Ambra (violina), Igor Smoday (viola) i Mihovil Karuza (violončelo).Valter Lovričević (I.violina) diplomirao je na MA Zagreb u klasi prof. K. Petrovića. Djelovao je kao koncert-majstor orkestra HNK-Split a sedam je godina bio član Kraljevskog simfonijskog orkestra u Sevilli. Danas djeluje kao profesor na GŠ J. Hatze, predavač na Umjetničkoj akademiji u Splitu te kao koncert-majstor Splitskog komornog orkestra.Ana Tošić D'Ambra (II.violina) diplomirala je u klasi prof. J. Škunce a magistrirala u klasi prof. T. Ninića na MA Zagreb. Djeluje kao stalni član orkestra HNK-Split te kao zamjenica koncert-majstora Splitskog komornog orkestra.Igor Smoday (viola) diplomirao je na MA Zagreb u klasi prof. S. Passaggia. Djelovao je kao zamjenik solo-violista u HNK-Zagreb, solo-violist orkestra ,A. Scarlatti (Napulj), član orkestra Toscanini (Parma) i kvarteta Gagliano (Napulj). Djeluje kao solo-violist orkestra HNK-Split i Zadarskog komornog orkestra.Mihovil Karuza (violončelo) diplomirao je na MA Zagreb u klasi prof. V. Dešpalja a magistrirao na Penn State University u klasi prof. Kim Cook. Djelovao je kao stalni član Zagrebačke filharmonije, solo-violončelist Altoona Symphony Orchestra, Pennsylvania Centre Orchestra i orkestra HNK Split. Djeluje kao docent na Umjetničkoj akademiji u Splitu.GostiDamir Gregurić - pijanist, rođen je u Slavonskom Brodu. Studirao je u Sarajevu i Zagrebu. Još za studija nastupa na mnogobrojnim koncertima. Uz solističke nastupe surađuje i s brojnim instrumentalistima, pjevačima, plesačima, glumcima te kao član dueta, komornih ansambala, orkestara te u raznim kazališnim, radijskim i televizijskim projektima. Nastupao je sa Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Simfonijskim orkestrom MA Zagreb, Thueringen Philharmonie Orchestra. Ističe se kao interpret suvremene hrvatske i svjetske glazbe te redovito nastupa na Muzičkom biennaleu Zagreb i Međunarodnoj glazbenoj tribini u Puli. Zaposlen je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.Žorž Draušnik - kontrabasist, u rodnom Zagrebu pohađa glazbene škole, usporedno i školu za graditelja orgulja i restauratora gudačkih instrumenata te Muzičku akademiju, na kojoj 1991. diplomira kontrabas. Dobitnik je Rektorove nagrade za sudjelovanje u Akademijinom projektu posvećenom W. A. Mozartu, uz Mimija Marjanovića Gonskog suosnivač je Zagrebačkog dua kontrabasista, a od 1994. i solist orkestra Opere HNK. Do sada je snimio četiri nosača zvuka, među kojima je CD Zagrebački duo kontrabasista - Contra imao najviše uspjeha. Osim glazbom zanima se organizacijom izložbi, nakladništvom likovnih monografija, uređivanjem bibliofilskih izdanja i poetsko-grafičkih mapa, likovnom opremom knjiga i scenografijom. Od 2001. i suradnje na izradi dekora za baletnu predstavu Milka Šparembleka njegovi su interesi sve više okrenuti inscenacijama, pa ostvaruje niz scenografija za kazališne predstave u Hrvatskoj, Portugalu, Sloveniji, Vojvodini...

Valter Lovričević - violinaAna Tošić D'Ambra - violinaIgor Smoday - violaMihovil Karuza - violoncelloGosti:Žorž Draušnik - kontrabasDamir Gregurić - glasovir