34. MD

Snježna kraljica, neoklasični baletni spektakl za 21. stoljeće

Snježna kraljica, neoklasični baletni spektakl za 21. stoljeće

Baletnu predstavu Snježna kraljica premijerno će izvesti Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split na sceni splitskog nacionalnog kazališta u utorak 12. studenog s početkom u 19:30 sati. U koprodukciji dvaju hrvatskih narodnih kazališta, HNK Split i HNK u Osijeku, u okviru Konzorcija K-HNK, nastala je baletna predstava Snježna kraljica. Prema motivima istoimene bajke Hansa Christiana Andersena, a na glazbu suvremenog hrvatskog skladatelja Davora Bobića i u koreografiji nacionalnog baletnog prvaka Svebora Sečaka Snježna kraljica u veljači ove godine praizvedena je u osječkom HNK, a sada slijedi premijera pred splitskom publikom u izvedbi Baleta HNK Split, te polaznicama Baletnog studija HNK Split i Odsjeka za klasični balet Glazbene škole “Josip Hatze”. Orkestrom HNK Split ravnat će maestro Stjepan Vuger.

Snježna kraljica, neoklasični baletni spektakl za 21. stoljeće

Protagonisti su: Amanda De Almeida Rocha u naslovnoj ulozi Snježne kraljice,  Giulia Del Grande i Kaynan Pereira Oliveira kao Gerda i Kay, Ania Bartkowski koja tumači ulogu Čarobnice, Matea Milas kao Hajdučica, Josephine Mansfield i Danil Podhruško kao Princeza i Princ.

Gerda i Kay uživaju u svojoj mladenačkoj ljubavi, no Kay postaje hladan nakon susreta s čarobnom Snježnom kraljicom koja ga otima. Gerda, odlučna u potrazi za Kayem, susreće Čarobnicu i suočava se s raznim preprekama, uključujući razbojnike, ali nikada ne odustaje od ljubavi. Na kraju, Gerda pronalazi Kaya u dvorcu Snježne kraljice, a njezine suze i ljubav razbijaju čaroliju. Zaplet je to ovog novog hrvatskog baleta za koju je glazbu napisao suvremeni hrvatski skladatelj Davor Bobić.

Vladimir Ham, intendant HNK u Osijeku na konferenciji za medije održanoj u atriju HNK Split naglasio je kako bez sudjelovanja solista splitskog Baleta osječko kazalište na bi moglo praizvesti ovaj balet: „Mi nemamo formalni baletni ansambl, imamo samo plesače koji kod nas djeluju honorarno, od kojih su neki profesionalci a drugi baletni entuzijasti. Svebor Sečak ih je predivno spojio tako da smo mogli praizvesti ovo baletno djelo. Srećom, intendant Bilandžić je ponudio da ovu veliku baletnu priču napravimo zajedno. Drago mi je što će i splitska baletna publika sada moći vidjeti ovu baletnu čaroliju. Ovim projektom projekt konzorcija K-HNK došao je do svog punog sjaja, tu se vidi ono što Ministarstvo želi postići sa dodatnim sufinanciranjem suradnje među nacionalnim kazalištima.“ Intendant HNK Split Vicko Bilandžić: „Jako sam sretan i ponosan što sudjelujemo u stvaranju ovog novog djela koje nudi nešto novo na sceni naše nacionalne glazbe i nacionalnog baleta. Konzorcij K-HNK već nam je mnogo toga dobrog dao a ovo je upravo esencija, najbolje što nam donosi taj sjajan projekt. Jasno, ta sredstva se naslanjaju na ona koja dobijamo od našeg osnivača grada Splita bez kojih ništa od ovog ne bi bilo moguće. Nadam se da će ovo biti začetak stvaranja baletnog ansambla u Osijeku, vidjelo se koliko je ova predstava značila gradu. Mi smo do tada spremni pomoći u tom nastojanju. Pripremamo za sljedeću jesen novu koprodukciju, da zajedno s osječkim kazalištem napravimo operu Nikola Šubić Zrinjski“.

„Ideja za ovaj balet nastala je još dok sam studirao na Konzervatoriju Čajkovski u Sovjetskom Savezu, gdje sam imao privilegiju imati sjajne profesore koji su me poučavali pisanju baleta. Trebalo je, evo, tridesetak godina da se ta ideja realizira. Prekrasna je to priča koja je proizišla još iz nekih mojih djetinjih maštanja. Vjerujem da će balet dotaći emocije publike i da će zaživjeti, nadam se, i na svjetskim pozornicama. Ovo je svojevrsni presjek mog životnog rada i jako sam zahvalan svima koji su ga realizirali, prije svih prof. Sečaku, maestru Vugeru, intendantima dvaju nacionalnih kazališta, baletnom ansamblu i orkestru splitskog kazališta. Svi su odradili vrhunski posao“, rekao je skladatelj Davor Bobić.

Koreograf Svebor Sečak: „Odmah sam ovu glazbu prepoznao kao nešto što meni odgovara, između ostalog zbog neoklasičnog pristupa u kojem se osjeća tradicija. Konvencije klasičnog baleta su prepoznatljive ali na jedan osuvremenjeni način. I u glazbi i na sceni lišili smo se onih prašnjavih ostataka 19. stoljeća i krenuli graditi klasiku dalje. Uvijek sam pristupao baletu tako da ga se razvija u skladu s nekim suvremenim tendencijama. Klasični, neoklasični, moderni utjecaji se ne isključuju već se spajaju u mrežu koja stvara neke nove perspektive. Tako sam pristupio koreografiji. Neoklasični elementi, koji se provlače kroz cijelu predstavu, prepliću se s etno motivima, a koristio sam se povremeno i s modernijim pokretom da bih izbjegao patetiku. Tu ključnu ulogu igraju i animacije Zdenka Bašića koje svojom estetikom i ritmom tu bajku prebacuju u 21. stoljeće, što odgovara shvaćanju današnjih mladih ljudi. Izmjena scena je brza, ono što se događa na zaslonu kombinira se s događajima na sceni. Sudeći po reakcijama publike u Osijeku to je bio pun pogodak, pa sam uvjeren da će tako biti i u Splitu. Uloge Gerde i Kaya povjerio sam mladim umjetnicima koji su došli iz inozemstva, ali veliku ulogu imaju i djeca iz dvaju baletnih studija. Na sceni tako imamo 83 plesača, živi orkestar, animacije pa se uistinu radi o neoklasičnom spektaklu za 21. stoljeće.“

Dirigent, maestro Stjepan Vuger ravnat će orkestrom Opere HNK Split: „Bilo je izazovno raditi s obzirom da se radi o novoj partituri s kojom se orkestar po prvi put susreo. No, to je pitka glazba koja se lako svidi sviračima, a vjerujem, i publici. Sposobnost skladatelja Bobića, koja se čuje u ovoj partituri, je da napiše nevinu, djetinju melodiju, a s druge strane da vješto barata velikom, epskom, simfonijskom gestom koja je u ovom baletu prisutna.“

„Djeca iz našeg Odsjeka za klasični balet s velikom srećom i uzbuđenjem čekaju premijeru, kao i njihovi školski kolege, koji su svi zainteresirani da vide predstavu, pa sam sigurna kako će na repertoar morati biti stavljeno još izvedbi“, naglasila je Vesna Alebić, ravnateljica splitske Glazbene škole Josipa Hatzea.

Autorski tim predstave, osim skladatelja Davora Bobića, koreografa Svebora Sečaka i dirigenta Stjepana Vugera, čine: scenograf i kostimograf Neven Mihić, oblikovatelj svjetla Tomislav Kobia, oblikovatelj tona Petar Ivanišević, autori animacija i video projekcija Zdenko Bašić i Franko Dujmić, baletna majstorica Albina Rahmatullina, asistentica kostimografije Antonija Bilonić i asistentica produkcije Gorenka Žižić Jagar.

Nakon premijerne izvedbe 12. studenog prva reprizna izvedba na programu je 13. studenog.