34. MD

Simfonije / Turpituda
Drama

105 minuta

Simfonije / Turpituda

Eurokaz u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem i Hrvatskim inženjerskim savezom. Program je realiziran u suradnji s Odjelom za kulturu Srpskog narodnog vijeća, uz podršku Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, te uz potporu Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo, Ministarstva kulture i medija i Zaklade Kultura nova.

Ulaz na predstavu: Ul. bana Josipa Jelačića 2 (ulaz u hotel Bellevue)

Simfonije / Turpituda

Dramaturški sklop predstave Simfonije / Turpituda formira se pomalo nehajnim probiranjem i gomilanjem vitalističkog materijala, ponajviše iz zbirke poema Miroslava Krleže Simfonije iz 1933. godine u kojoj se ističe poema Pan, te, kao kontrapunkt Krležinom njegovanom orgijazmu, probiranjem i gomilanjem poetski abruptivnog automatizma nadrealističke poeme Marka Ristića Turpituda.

Poseban naglasak daje se Ristićevu dnevniku koji je pisao od 27. svibnja do 12. lipnja 1938. u periodu tiskanja Turpitude u Zagrebu. To je dnevnik o ishitrenom hedonizmu i fascinaciji druženja s Krležom i njegovim prijateljima.

Likovi predstave s kamenom globalne katastrofe iza pupka, troše kavane i restorane, pjevaju i šale se dugo u noć, zajedno ljetuju i igraju tenis, sve po mjeri građanske prisutnosti. 

Personal predstave broji sve one koji dominiraju Krležinim i Ristićevim dnevnicima i pismima: Miroslav i Bela Krleža, Marko i Ševa Ristić, August Cesarec, supruga mu Marija Vinski i, "najtragičnija figura tog doba", Zvonko Richtmann.

Prateći vedra i ponesena intelektualna druženja, profane komplikacije poput brige o novcu, o dugovanjima za grijanje, o peripetijama ljetovanja, predstava nas gura prema najvećoj tragediji, prema ljetu 1941. godine kada su u logoru Kerestinec istovremeno pogubljeni liberalni i partijski komunisti: "trockisti“ i staljinisti: Cesarec, Richtmann i Prica, te mjesec dana kasnije i Marija Vinski.

Pitanje koje Stanko Lasić postavlja svim oponentima ad limina apostolorum sukoba na književnoj ljevici i na oštrici intelektualnog cinizma, koji su Krleža i Ristić uspjeli odgoditi, glasi:
Jesu li jedan drugom pružili ruku na rastanku?

Režija i dramatizacija

Rajna Racz

Skladatelj

Marin Živković

Pokret

Kasija Vrbanac Strelkin

Scena

Tihomir Milovac

Kostimi

Matija Dijanović MJ

Svjetlo

Tomislav Maglečić

Suradnik za tehnička pitanja

Ivan Sirotić Grof

Fotografije

Sandro Lendler

Produkcija i grafičko oblikovanje

Marko Milovac

Pan

Fabijan Komljenović

Miroslav Krleža

Ivan Simon

Marko Ristić

Marko Kasalo

Bela Krleža

Zdenka Šustić

Ševa Ristić

Marina Žižić

Zvonimir Richtmann / Pas

Damian Humski

August Cesarec / Skretničar

Lovro Rimac

Marija Vinski / Skretničareva draga

Dora Čiča

klavijaturist

Maro Morača

Razred

Anja Dragić, Saša Jokić, Mateja Medaković, Sara Zrnić, Bojan Berić, Marko Franković, Martin Matošević (đaci Srpske pravoslavne opće gimnazije "Kantakuzina Katarina Branković")