„Moj je zadatak kao koreografa prikazati suočenje s vlastitom dušom i pokušaj oslobođenja duše, što bi u konačnici, kad svi zastanemo i udahnemo,  svakome trebalo biti cilj“ kaže koreograf i ravnatelj splitskog Baleta Igor Kirov. „Derviš iz romana je simbol duše koja transcendira sve geografske, religijske i ostale vanjske odrednice koje su nam nametnute rođenjem i bivanjem u određenom prostoru.  Svojom koreografijom pokušavam zaroniti iza toga, u podsvjesno, u potragu za ljudskom biti.

Libretist Sašo Dimoski, mladi makedonski teatrolog, dramaturg i književnik značajnog i opsežnog opusa, narativnu Selimovićevu teksturu libreto reorganizira u devet cjelina, devet glavnih scena preko kojih se romaneskna fabula asocijativno povezuje s devet arhetipskih putovanja duše i tijela- od osobnog pakla, preko osobnog čistilišta, do osobnog/intimnog raja. Glavna se dramaturška intervencija u odnosu na Selimovićev roman odnosi na uvođenje lika duše samoga protagonista, derviša Ahmeda Nurudina. Trijada derviš, njegova duša, smrt osnova je na kopjoj se izgrađuju međusobni odnosi  svih likova u libretu ovog suvremenog baleta. S druge strane, doktrine i abeceda sufizma, artikulirana preko inicijacije duše i tijela pojedinca zalutalog u labirintima duhovne i svjetovne vlasti, osnovna je linija kojom je ispisan libreto ovog baleta. Moj je zadatak kao koreografa prikazati suočenje s vlastitom dušom i pokušaj oslobođenja duše, što bi u konačnici, kad svi zastanemo i udahnemo,  svakome trebalo biti cilj.“

Goran Bojčevski, makedonski klarinetist sa slovenskom adresom, skladatelj je impresivnog opusa u kojem spaja klasičnu glazbu, jazz i balkansku etno glazbu. Glavnu temu glazbe Derviša i smrti nosi klavir, gudači, uz korištenje elektronike i specifičnih istočnjačkih puhačkih instrumenata, duduka i neya.  Ostatak autorskog tima čine Aleksandar Nošpal, jedan od najistaknutijih makedonskih kostimografa i modnih dizajnera, redoviti kreativni suradnik Igora Kirova, te scenograf Slaven Raos.