Nagrade 28. Marulićevih dana

Ocjenjivački sud u sastavu: Marija Sekelez, glumica; Dražen Ferenčina, redatelj; dr. sc. Matko Botić, dramaturg, teatrolog i glazbenik; dr. sc. Višnja Kačić Rogošić, teatrologinja i docentica na Odsjeku za komparativnu kniževnost FFZG, te Dr. art. Ivana Bakal, kostimografkinja i predsjednica ULUPUH-a odlučivao je o festivalskim nagradama Marul
Nagrade Marul 28. Marulićevih dana i obrazloženja:

Nagrada Marul za suvremeni dramski tekst festivalske predstave dodjeljuje se dramskom tekstu Ono što nedostaje Tomislava Zajeca.

Tomislav Zajec kao pisac oduvijek je znao prepoznati zeitgeist i biti društveno relevantan, ali to je radio s mjerom, iz dramske strukture, staloženo. U Ono što nedostaje pisac više nema živaca, ni vremena, ni volje da u dramski celofan pažljivo zamata ono što ga muči, i to je najveća vrijednost tog, besprijekorno ispisanog dramskog teksta.

Nagrada Marul za dramaturgiju/ dramatizaciju / adaptaciju predstave dodjeljuje se Tomislavu Zajecu za dramatizaciju romana Črna mati zemla Kristiana Novaka.

Dramatizacija slojevitog i diskurzivno razvedenog romana Kristiana Novaka na kazališnim daskama postiže gotovo nemoguće; svijet romana u iznimno složenoj dramaturškoj operaciji postaje uvjerljivim svijetom scene, otkupljujući Novakovu proznu bujicu precizno osmišljenom dramskom strukturom.

Nagrada Marul za predstavu u cjelini dodjeljuje se predstavi Črna mati zemla, redateljice Dore Ruždjak Podolski, u izvođenju Zagrebačkog kazališta mladih.

Predstave nastale na temelju proznih klasika hrvatske književnosti već su dugo u kanonu domaćeg teatra, od Marinkovićeva Kiklopa do Novakovih Mirisa, zlata i tamjana. Črna mati zemla Kristiana Novaka, Tomislava Zajeca i Dore Ruždjak Podolski punokrvni je sljednik te svijetle tradicije, velika predstava koja nije puka dramatizacija proze, već istinski dokument našeg vremena.

Nagrada Marul za režiju dodjeljuje se Dori Ruždjak Podolski za režiju predstave Črna mati zemla, Zagrebačkog kazališta mladih.

Dora Ruždjak Podolski kao redateljica predstave Črna mati zemla igrala je va banque, s velikim ulogom, pokušavši hrabro scenski zaslužiti naizgled nepregledni prozni pejzaž Novakova remek-djela. U tom pokušaju Dora Ruždjak Podolski imala je uzornog uspjeha, stvarajući cjelinu besprijekornog ritma i snažnih scenskih slika.

Nagrade Marul za umjetničko ostvarenje dodjeljuju se predstavi Ljubavni slučaj Fahrije P. za cjeloviti audio-vizualni dojam i kostimografkinji Doris Kristić za oblikovanje kostima u predstavama Črna mati zemla, Ono što nedostaje, Tko pjeva zlo ne misli i Ustav Republike Hrvatske.

Predstava Ljubavni slučaj Fahrije P. uživost izvedbe uokviruje reinterpretacijama nagrađivanih stripova Željka Zorice Šiša i obogaćuje intervencijama Igora Hofbauera Hofa te Ivana Marušića Klifa pozivajući nas u veličanstvenu halucinogenu intermedijalnost kazališnoga čina. Svojim glazbenim dojmovima, pak, na nezaboravan način testira fleksibilnost recipijenata koji su jednako provocirani koncertnom agresijom i zavedeni suptilnim perkusionističkim i vokalnim elaboracijama Mira Manojlovića, Henninga Frimanna Larsena, Petera Olivera Jørgensena i Dine Puhovski.

U predstavama Črna mati zemla, Ono što nedostaje, Tko pjeva zlo ne misli i Ustav Republike Hrvatske Doris Kristić je slojevito svojim specifičnim kostimografskim  rukopisom, vrlo različitog  i kreativnog  umjetničkog izričaja prilagođenog dramaturgiji svake predstave posebno, izuzetno kvalitetno doprinjela vizualnom segmentu cijelog festivala.

Dvije nagrade za glumačko ostvarenje ravnopravno dijele sljedeći izvođači:

Filip Vidović za ulogu Sandija Ignaca u predstavi Ciganin, ali najljepši i Krešimir Mikić za ulogu Gospodina Fulira u predstavi Tko pjeva zlo ne misli

te Nina Violić za ulogu Milene u predstavi Ciganin, ali najljepši i Zrinka Cvitešić za ulogu Ane Šafranek u predstavi Tko pjeva zlo ne misli.

Filip Vidović utjelovio je Sandija Ignaca s ravnomjernom količinom divlje krvi i zrele samokontrole puneći gledatelja čežnjom za scenama u kojima će se pojaviti. Zapanjujuće točan, upečatljiv i privlačan u oblikovanju svoga Ciganina u potpunosti je opravdao naslovni superlativ.

Krešimir Mikić sa šarmantnom je lakoćom iznio mimiku, gestiku i kretanje Gospodina Ernesta Fulira, da bi rječiti govor tijela dopunio rezonantnom uvjerljivošću. Uz neprepričljivo precizan osjećaj za vrijeme, odnos sa scenskim partnerom i očekivanje gledatelja, publiku je zadužio izuzetno duhovitim scenskim rješenjima koja su nepterećena slavnim filmskim naslijeđem.

Nina Violić Milenu je raspuštenicu igrala oslobođeno, bez inhibicija i dodvoravanja te je istovremeno polučila fascinaciju snagom lika i empatiju za njezinu krhkost. Taj ambivalentni položaj gledatelja koji je i zatečen i zaveden iskonski je tragički dojam i posebna nagrada svjedocima ove izvedbe.

U ostvarenju lika Ane Šafranek razigrana Zrinka Cvitešić plesnim je, a posebno pjevanim dionicama velikoga kalibra bez vidljivoga napora postizala centralno mjesto izrazito grupno usmjerene predstave. Štovište, atraktivnost i koketnost njezina lika bogato se prelila preko rubova fikcionalnoga svijeta kako bi obujmila i auditorij.

Pored Marula, dodijeljene su i:

• Nagrada publike za najbolju predstavu na temelju ocjena publike koju je dobila predstava Povratak u produkciji Eurokaza, Hrvatske kuće i ADU Zagreb. Publika je Povratak ocijenila prosječnom ocjenom 4,92
• Nagradu generalnog medijskog pokrovitelja Festivala, dnevnog lista Slobodna Dalmacija za glumačko ostvarenje, koju dodjeljuje žiri čitatelja Slobodne Dalmacije, dobila je glumica Urša Raukar za ulogu Bake u predstavi Črna mati zemla Zagrebačkog kazališta mladih
  
  Obrazloženje nagrade:
  Pokretom ,gestom i mimikom lica sa savršeno doziranim  osjećajem za mjeru glumica se do neprepoznatljivosti transformirala u lik. Izvrsno savladanim govorom dalekog nam Međimurja ,ostala je jasna i dorečena u svakom trenutku izbrisavši u potpunosti dijalektalnu barijeru. Izbjegavši klopku karikaturalnosti i prenaglašenosti očekivanog klišeja u izgradnji lika, donijela nam je jednu mudru samozatajnu baku. Poput odbačene otvorene škrinje iz koje izlaze zavičajne legende obavijene izmaglicom mistične Mure,postavljena negdje u kutu ona plijeni pažnju publike čitavo vrijeme , naprosto dominira scenom. Upečatljivom kreacijom njen lik Matijine bake uzdiže se na razinu arhetipa bake kao našeg kolektivnog sjećanja na slike djetinjstva čija su njedra sigurno utočište dječjim strahovima i stup emotivne potpore u najtežim obiteljskim trenucima.
  Žiri čitatalja Slobodne Dalmacije u sastavu: Anamarija Kovacic Lalić, Elena Mrčela, Vesna Baljkas, Ivanka Ivancevic Mišica i Sanja Guštin