Balet La Sylphide, na glazbu norveškoga skladatelja Hermana Severina Løvenskiolda, u originalu je postavio Filippo Taglioni 1832. godine, a drugu, jedinu sačuvanu verziju koreografirao je 1836. August Bournonville, te se otada izvodi nepromijenjena, postavši jednom od najslavnijih njegovih koreografija. Bajkovitu priču smještenu u škotske visoravni, u kojoj se glavni lik James netom prije vjenčanja zaljubljuje u eterično šumsko biće i razvrgava zaruke predajući se svijetu nimfi i vještica, na splitsku pozornicu donosi danska umjetnica Karina Elver.
Libretto Adolphea Nourrita, koji se razvija oko nemira i unutarnjeg konflikta glavnog junaka, jedan je od glavnih razloga zbog kojih je La Sylphide odmah prepoznata kao klasičan romantičarski komad. Glavni junak, James, tipičan je primjer romantičkog junaka: osjeća da ne pripada ukočenom buržoaskom svijetu u koji će ući ženidbom za slatku Effy. Iako je voli, njegove su težnje i snovi puno dalji od ovozemaljskih obaveza i krutih pravila. Sylphide, simbol drugoga svijeta, očarat će ga i odvesti u svijet snova, žudnje, strasti.
Prikaz sukoba između realnih, svakodnevnih zadatosti i sanjarenja o drugačijem, iskrenijem i slobodnijem svijetu, u La Sylphide je briljantan, a tragični finale u kojemu James posiže za Sylphidom, želeći je dovesti u stvarni svijet, trenutak je u kojem je ubija, pokazujući time osnovnu premisu romantizma – čovjek nikada u sebi ne može pomiriti dvojnost između onoga tko mora biti i onoga tko podsvjesno želi biti; čovjek nikada, osim u snovima, ne može ostvariti svoje najdublje čežnje.
August Bournonville (1805 - 1879), najpoznatiji je danski baletni majstor i koreograf devetnaestog stoljeća. Nakon studija u Parizu postaje solo plesač u Kraljevskom baletu u Kopenhagenu. Gotovo pet desetljeća (1830 - 1877.) bio je koreograf Kraljevskog danskog baleta na čiju je scenu postavio više od 50 koreografija, cijenjenih zbog bujnog stila, lakoće i ljepote. Iako pod utjecajem pariškog baleta, izgradio je prepoznatljiv koreografski rukopis. Radnje njegovih brojnih baleta zbivaju se u različitim zemljama i podnebljima, od Danske, Italije, Rusije do Južne Amerike. Premda se tek manji broj njegovih djela danas izvodi u cijelosti, mnoge scene i činovi ostale su živjeti u novim kombinacijama te osuvremenjene pristupima svojstvenim duhu dvadesetog i dvadeset i prvog stoljeća.
Bournonvilleov rad postao je poznat izvan Danske tek nakon Drugog svjetskog rata. Kraljevski je danski Balet, naime, počevši od 1950. ostvario nekoliko velikih inozemnih turneja koje su uključivale i Sjedinjene Države, što je značajno pridonijelo ponovnom oživljavanju njegovih djela.
Najpoznatiji Bournonvilleovi baleti su La Sylphide (Sylfiden, 1836), Napoli ili Ribar i njegova nevjesta (Napoli eller Fiskeren og Hans Brud, 1842), Konzervatorij ili ženidba preko oglasa (Konservatoriet eller et Avisfrieri, 1849), Slavlje u Brugesu ili Tri poklona (Kermessen i Brügge, 1851) i Narodna bajka (Et folkesagn, 1854).
Premijera: 10. ožujka 2017.