Baletne večeri na Sustipanu petodnevni su mini-baletni festival u sklopu 59. Splitskog ljeta. Od 7. do 11. kolovoza na pozornici na otvorenom na Sustipanu, najljepšem splitskom poluotoku koji sa zapada zatvara splitsku luku, Balet splitskog Hrvatskog narodnog kazališta izvest će pet predstava sa svog repertoara, i to Minkusov Don Quijote, Neostvareni susreti i Čudesni mandarin Čajkovskog i Bartoka, Grk Zorba Mikisa Theodorakisa, balet Brel Dinka Bogdanića, te za kraj Baletni gala-koncert.
Uzevši tu višeznačnu ružu...
Kad se radi o Don Quijoteu, majstorski uobličenom karakteru istoimenog Cervantesova djela, prenošenom i obnavljanom u mnogim umjetničkim djelima, pa i baletima, već smo navikli na stereotip. Uobičajilo se pojednostaviti viteza tužnog lika u grotesknu karakterizaciju uz uobičajene, banalne predrasude po kojima je idelizam, sam po sebi, groteska - nešto čudno nastrano i smiješno. Kad se radi o Don Quijoteu, s tim stereotipom nikako se ne slažem. Uvjerenje da svaki čovjek traži uzor, idealnu i fatalnu ljubav moje je redateljsko, koreografsko i sadržajno tumačenje, odnosno scensko projiciranje Minkusova Don Quijotea. U traženju tih ideala moguće je da se svakome dogode priviđenja, pogotovo ona izazvana sličnostima, približnostima i asocijacijama. Ponekad vjera u određene životne vrednote i častan život stvore svojevrsne nadomjestke. U njima; primjerice vjetrenjača u sumaglici, oluji, prolomu oblaka, može stvoriti vizualnu iluziju križa, koji nije samo simbol žrtve, nego i znamenje zaljubljeničkog, idealističkog križnog puta, raskrižja...Svojim postupcima, životom i sentimentalnim bogatstvom moj Don Quijote uz svoju fantazmagoričnost i maštu, razložno odbacuje ležernu neodgovornost za druge, pružajući nestvarnu ali i realnu pomoć osobito mladima, lijepima i zaljubljenima. Drugim riječima, smatram da se Don Quijote, svjesno i uspješno bori za mladi par Quitri i Basilija, za njihovu strasnu i čistu ljubav i sreću. Osim toga, Don Quijote je dosljedan borac protiv sile, nepravde i nastojanja onih koji na tuđoj nesreći, patnji i nezadovoljstvu žele steći vlastiti prosperitet. S manje ili više uspjeha, Don Quijote vodi bitke za svoja načela, za dobro onih koje voli, kojima se divi i koji zaslužuju njegovu potporu; ali i protiv onih koji se nalaze s druge strane njegovih moralnih postulata. On, rekao bih, intuitivno doživljava pravdu i pravednost, ne gubeći zanos, iako ne ostvaruje vlastiti uzor, ljubav prema seoskoj djevojci Dulcineji, koja u njegovoj mašti prerasta u nešto posve različito od onoga što je u stvarnosti.Za razliku od dosadašnjih koncepcija baleta Don Quijote, u ovoj se predstavi Dulcineja pojavljuje upravo onakvom kakvu je Don Quijote zamišlja. Iz njegovih ruku ona uzima ružu koju mu je s nježnošću i poštovanjem darovala Quitri. Uzevši tu višeznačnu ružu, Dulcineja odlazi u nepoznato. Don Quijote je na određenoj udaljenosti vjerno prati, što daje naslutiti da za njih i njihovu sreću postoji nada; da najbolji, unatoč svim mukama nisu gubitnici. Sve, dakle, ostaje otvoreno - predano vremenu i shvaćanjima.
Dinko Bogdanić
Koreograf i redatelj Dinko Bogdanić (libreto prema M. Petipa - Gorski)
Dirigent Hari Zlodre
Kostimografkinja Barbara Bourek
Scenografkinja Dinka Jeričević
Oblikovanje svjetla Srđan Barbarić
Asistent kostimografije Mario Leko
Baletni majstori i pedagozi Dinko Bogdanić, Vladimir Šuvalov, Dmitrij Rodikov
Don Quijote Lev Šapošnikov
Sancho Pansa Daniel Jagar
Kitri Ieva Karpilovska
Basil Mihai Mezei
Dulčineja Irina Čaban
Mercedes Matea Milas
Espado Silviu Tanase
Kitrin otac Mario Buličić
Gamaš Igor Gluškov
Dvije prijateljice Julija Pivotskaja, Tatjana Baranovska
Dva prijatelja Remus Dimache, Romulus Dimache
Toreadori Ašatbek Jusufanov, Shunsuke Amma, Romulus Dimache, Remus Dimache
Solo Ciganka Albina Rahmatullina
Solo Ciganin Razvan Florin Cacoveanu
Amor Leona Sivoš
Krčmarica Nonna Čičinina
Baletni ansambl i Baletni studio HNK Split