Danas su u foyeru Hrvatskog narodnog kazališta Split dodijeljene nagrade HNK Split. Nagrade se, u povodu 6. svibnja Dana HNK Split, dodjeljuju bijenalno za najbolja umjetnička ostvarenja u predstavama HNK Split u prethodne dvije kazališne sezone. Na dan 6. svibnja 1893. svečano je otvoreno kazališno zdanje na Dobrom, na današnjem Trgu Gaje Bulata, u kojem i danas djeluje splitska nacionalna kazališna kuća. Nagrade nose imena velikih umjetnika splitskog teatra čiji su rad i život obilježili Kazalište, ali i grad u kojem ono djeluje. Dobitnici ove godine su dirigent maestro Ivo Lipanović, glumac Goran Marković, operna prvakinja Terezija Kusanović, balerina Eva Karpilovska i vizualni identitet baletne predstave 5 do 12.
Danas su u foyeru Hrvatskog narodnog kazališta Split dodijeljene nagrade HNK Split. Nagrade se, u povodu 6. svibnja Dana HNK Split, dodjeljuju bijenalno za najbolja umjetnička ostvarenja u predstavama HNK Split u prethodne dvije kazališne sezone. Na dan 6. svibnja 1893. svečano je otvoreno kazališno zdanje na Dobrom, na današnjem Trgu Gaje Bulata, u kojem i danas djeluje splitska nacionalna kazališna kuća. Nagrade nose imena velikih umjetnika splitskog teatra čiji su rad i život obilježili Kazalište, ali i grad u kojem ono djeluje. Dobitnici ove godine su dirigent maestro Ivo Lipanović, glumac Goran Marković, operna prvakinja Terezija Kusanović, balerina Eva Karpilovska i vizualni identitet baletne predstave 5 do 12.
Dan i nagrade HNK Split ustanovljeni su 2003. u spomen na 6. svibnja 1893. kada je svoja vrata otvorio splitski hram božice Talije, u to doba najveći na Balkanu. Riječi koje je tom prigodom izgovorio tadašnji gradonačelnik Splita Gajo Bulat, vodilja su kazališnim umjetnicima i danas: „Mi nismo ovu sgradu podigli praznom namjerom da narodu poklanjamo pukih zabava; ne, nas je vodila i bodrila uzvišena namjera da podignemo kulturni Hram…“. Nagrade HNK Split za ukupan doprinos Kazalištu i umjetnička ostvarenja u dvije protekle kazališne sezone nose imena velikana splitske kazališne scene: Ive Tijardovića jednog od najzaslužnijih začetnika glazbenog i općenito kazališnog života u Splitu, dirigenta, redatelja i konačno intendanta HNK Split, a dodjeljuje se za najbolje umjetničko ostvarenje u bilo kojem kazališnom žanru i svekoliki rad i doprinos u HNK Split; nagrada Ante Marušić nosi ime veličanstvenog prvaka Opere HNK Split, znamenitog baritona, a dodjeljuje se za najbolje umjetničko ostvarenje u Operi HNK Split; nagrada Marko Fotez nosi ime velikog kazališnog redatelja i teoretičara koji je bio ravnatelj Drame HNK Split, a dodjeljuje se za najbolje umjetničko ostvarenje u Drami HNK Split; nagrada Ana Roje nosi ime znamenite Splićanke, balerine, koreografkinje, baletne pedagoginje i prve ravnateljice splitskog Baleta, a dodjeljuje se za najbolje umjetničko ostvarenje u Baletu HNK Split; nagrada Rudolf Bunk, nosi ime velikog hrvatsko-njemačkog slikara i scenografa koji je dva desetljeća bio scenograf splitskog kazališta a dodjeljuje se za najbolju kostimografiju, scenografiju, oblikovanje svjetla i dizajn u HNK Split. Odluke o nagradama donijelo je sedmeročlano stručno povjerenstvo koje je ove godine radilo u sastavu: profesorica i prevoditeljica Trišnja Pejić (predsjednica), akademski slikar Matko Trebotić, fotograf Matko Biljak, počasni konzul Francuske Gerard Denegri, ravnatelj Drame HNK Split Trpimir Jurkić, ravnatelj Baleta HNK Split Dinko Bogdanić te dirigent Hari Zlodre.
Ove su godine nagrade dobili:
Nagradu «Ivo Tijardović» za umjetnička ostvarenja i dugogodišnji umjetnički rad i svekoliki doprinos Hrvatskom narodnom kazalištu Split dobio je maestro Ivo Lipanović.
Obrazloženje Sručnog povjerenstva:
Maestro Lipanović, jedan od najznačajnijih živućih hrvatskih dirigenta, glazbenik zavidne umjetničke biografije i vrsni umjetnički organizator, studirao je dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Igora Gjadrova i kod Lovre pl. Matačića. Godine 1986. pobijedio je na natjecanju mladih dirigenata u Zagrebu te je iste godine angažiran kao zborovođa i dirigent u Operi HNK u Splitu. Od 1992. do 1998. godine ravnatelj je Opere HNK u Splitu i umjetnički ravnatelj glazbenog programa Splitskog ljeta. U to je vrijeme u Splitu ravnao brojnim koncertima, baletima i opernim premijerama. Od 1995. godine počinje graditi i međunarodnu karijeru; njegov je izvanredni talent brzo prepoznat u inozemstvu pa ostvaruje gostovanja diljem svijeta, u Južnoj Koreji, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Kanadi, Bosni i Hercegovini i drugdje.
Gostuje u Operi HNK Zagreb, Operi HNK „Ivana pl. Zajca“ u Rijeci, dirigira orkestrom Zagrebačke filharmonije, Simfonijskim orkestrom HRT, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Varaždinskim komornim orkestrom te u inozemstvu Simfonijskim akademskim orkestrom iz Seoula, Simfonijskim orkestrom Beneventa, orkestrom opere iz Cagliarija, orkestrom Arena di Verona, orkestrom Deutsche Oper iz Berlina, Filharmonijskim orkestrom Nice, MDR simfonijskim orkestrom iz Leipziga. Surađivao je s najznamenitijim opernim umjetnicima današnjice: Barbarom Hendricks, Jose Carrerasom, Invom Mulom, Elenom Mosuc, Vladimirom Černov, Mattijem Salminenom i mnogim drugima. Uz umjetničku, njeguje i pedagošku karijeru, godinama djelujući kao docent i stalni gost dirigent u Teatro Lirico Sperimentale u Spoletu na specijalizaciji za mlade pjevače i orkestralne glazbenike.
Kao izvrstan umjetnički rukovoditelj potvrdio se i na dužnostima glavnog glazbenog ravnatelja Državne opere u Ankari i Međunarodnog opernog i baletnog festivala u Aspendosu. Dobitnik je Nagrade Milka Trnina Hrvatskog društva glazbenih umjetnika za 2005. godinu.
Od sezone 2014/15. maestro Lipanović je ponovo ravnatelj Opere HNK u Splitu i ravnatelj glazbenog programa Splitskog ljeta. Njegov povratak na čelno mjesto splitske opere rezultira njezinim novim uzletom te značajnim kvalitativnim pomakom, kako u pogledu izbora naslova, tako i po pitanju iznimne razine njihova ostvarenja. Predan, savjestan i temeljit u vršenju ravnateljskih zadaća, maestro Lipanović ne zanemaruje ni umjetničko djelovanje pa je u samo dvije sezone na splitskoj sceni premijerno postavio Bizetovu Carmen, Saint-Saënsova Samsona i Dalilu, Verdijeva Ernanija, te ravnao, također za njegova mandata postavljenom, Puccinijevom Madamom Butterfly. Sva njegova recentna splitska umjetnička ostvarenja zrcale njegovu iznimnu muzikalnost, studioznost i energičnost. Ansambl splitske opere pod njegovim vodstvom djeluje kao uigrano i kompaktno tijelo, vjerno i angažirano prenoseći autorove i dirigentove glazbene ideje. Uz angažman na polju operne glazbe, Lipanović je ostvario i više značajnih koncerata, među kojima valja izdvojiti izvedbu Mozartova Requiema, koncert „Slike s izložbe“ i drugo izdanje vrijednog projekta „Filharmonija budućnosti“, u suradnji s Glazbenom školom Josipa Hatzea.
Nagradu «Ante Marušić» za najbolje umjetničko ostvarenje u Operi HNK Split u sezoni 2014/2015 i 2015/2016. stručno povjerenstvo dodijelilo je opernoj prvakinji Tereziji Kusanović.
Terezija Kusanović, mezzosopranista i prvakinja opere HNK Split, nakon završene osnovne i srednje glazbene škole „Josip Hatze“ u Splitu diplomirala je Glazbenu kulturu, smjer glazbena pedagogija u klasi dr.sc. Miljenka.Grgića i stekla stručni naziv profesor glazbene kulture. Završila je solo pjevanje i poslijediplomski studij na Odsjeku Solo pjevanje Muzičke akademije u Zagrebu u klasi profesorice Nelli Manuilenko.
Sudjelovala je na brojnim seminarima uglednih vokalnih pedagoga i umjetnika kao što su Vladimir Vanejev, Eva Blahova, John Blakely, Olivera Miljaković, Dunja Vejzović, Biserka Cvejić.
2005. godine debitirala je na sceni HNK Split ulogom Larine u operi Evgenij Onjegin, da bi nakon toga s velikim uspjehom sudjelovala u nizu premijernih izvedbi u HNK Split: Fenena u Verdijevom Nabuccu, Siebel u Gounodovom Faustu, Doma u Gotovčevom Eri s onoga svijeta, Ljudmila u Smetaninoj Prodanoj nevjesti, Zita u Puccinijevom Gianniju Schichiju, Ljubov u Čajkovskijevoj Mazzepi, Cieca u Ponchielijevoj Giocondi, Melka u Hatzeovoj Adelu i Mari i Eva u Zajčevom Nikoli Šubiću Zrinjskom.
Veliki uspjeh postiže gostujući u naslovnoj ulozi Judite u HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci u istoimenoj operi Frane Paraća. Nastupa i kao koncertni pjevač na raznim recitalima te sudjeluje u solističkim mezzosopranskim dionicama u Mozartovom i Verdijevom Requiemu, Rossinijevom i Pergolesijevom Stabat Materu te Beethovenovoj 9. Simfoniji.
U poslijednje dvije godine Terezija najprije pjeva u vrlo uspješnoj premijeri Boitovog Mefistofelea kao Marta i Pantalis, a nakon toga dolaze njeni izuzetni uspjesi radi kojih je i predložena te dobila prestižnu nagradu HNK Split Ante Marušić.
To su dvije najveće uloge u mezzosopranskoj opernoj literaturi, Bizetova Carmen i Saint-Saensova heroina Dalila u njegovoj čuvenoj operi Samson i Dalila kao i minuciozno i vokalno suvereno donešena uloga Suzuki u Puccinijevoj Madame Butterfly.
Terezija je svojim raskošnim, tamnim i voluminoznim mezzosopranom i izuzetno upečatljivom scenskom pojavom predstavila splitskoj publici jednu iskonsku, vatrenu Carmen kakvu je vjerojatno i sam Bizet zamišljao. S druge strane, elegancija i senzualnost kantilene i zlokobnost scenskog nastupa njezine Dalile govore o zreloj umjetnici koja detaljno ponire u glazbeno scensko tkivo svojih uloga, a što je i publika i stručna kritika znala itekako prepoznati.
Nagradu «Marko Fotez» za najbolje umjetničko ostvarenje u Drami Hrvatskog narodnog kazališta Split, u sezoni 2014/2015 i 2015/2016. stručno povjerenstvo dodijelilo je dramskom umjetniku Goranu Markoviću.
Goran Marković od samog početka svog djelovanja na sceni HNK, još za vrijeme studija, daje naslutiti da je Drama HNK Split dobila glumca koji će svoje umjetničke tragove dugo i uspješno ostavljati na daskama kazališta, kao i u srcima svih onih koji vole kazalište, u srcima splitske, ali ne samo splitske publike. Svakim danom to se dokazuje. Goran Marković spada u mlađu generaciju splitskog dramskog ansambla, no svojim se radom, angažiranošću, snagom i širinom svojih glumačkih mogućnosti pokazao kao onaj koji če još dugo nositi repertoar ovog kazališta na svojim glumačkim leđima. U protekle dvije godine uz reprizne predstave u kojima je Goran igrao (Učene žene, Djevojčice ne bi trebale igrati nogomet, te Povišica), došli su i premijerni naslovi i uloge toliko raznorodne u svojoj suštini koje su potpuno rastvorile Goranovu glumačku osobnost i njegov talent. Bile su to uloge u predstavama Kontra Progresa, U bolje sutra, Melodrama, no iznad svega Kašeta brokava i njegov Toma koji je kruna na kraju jednog razdoblja i pokazatelj sazrijevanja jednog glumca koji se ne prepušta već kontinuirano radi na sebi. Čestitamo!
Nagradu «Ana Roje» za umjetnička ostvarenja u Baletu, za sezonu 2014/2015 i 2015/2016. stručno povjerenstvo dodijelilo je prvakinji Baleta HNK Split, gospođi Evi Karpilovskoj.
Naša mlada baletna umjetnica Eva Karpilovska, predložena je od strane ravnatelja baleta HNK – Split, gospodina Dinka Bogdanića za nagradu u području baletne umjetnosti «ANA ROJE», koja je jednoglasno prihvaćena od strane stručnog povjerenstva za dodjelu nagrada.
Što reći o mladoj Evi, koja je došla u Splitski ansambl prije 6 godina iz Ukrajikne, Kijev, i napornim radom i odricanjem pokazala svoju vrsnu umjetničku nadarenost i tehničku spremnost za najzahtjevnije baletne, plesne zadatke. U posljednje dvije sezone, svojim visokim umjetničkim doprinosom otplesala je velike uloge baletnog repertoara kao što su: Razmažena princeza iz baleta Mačak u čizmama u koreografiji Ljiljane Gvozdenović, o kojoj kritika piše o njenoj lepršavoj i razigranoj pojavi i vrhunskoj baletnoj tehnici, njezina Klara iz baleta Orašar u koreografiji W. Orlikowskog dokazuje njenu lakoću interpretacije zahtjevne uloge, jer ona je jedina balerina splitskog baleta koja igra istovremeno dvije role u istoimenom baletu. «Klaru» i «Vilu šećera» u kojoj dominira ne samo njena muzikalnost, već i tehnički sigurna i virtuozna baletna izvrsnost. Njezina «Jela» iz baleta «Đavo u selu» u koreografiji Pie i Pina Mlakara, pokazala je njezinu glumačko - dramsku sposobnost. Besprijekorno je čistim i senzibilnim pokretima i domljivom mimikom lica, te emocionalnom nijansiranošću uvjerljivo donijela ulogu Jele.
Gospođica Eva, pokazala je i sposobnost u suvremenom plesnom izričaju u baletu «Cirkus primitif balet» u koreografiji Staše Zurovca.
Njeno najnovije ostvarenje je Lisa iz baleta Vragolasta djevojka u koreografiji Normana Dixona, koju je na scenu HNK-Split prenio Dinko Bogdanić. Eva je tehnički suvremeno donijela nježnu i koketnu «Lisu». Glumački zadatak iznijela je sa nevjerojatnom uvjerljivošću i lakoćom, tehnički suverena, ova uloga samo potvrđuje da je Eva bez sumnje dragulj koji treba čuvati.
Nagradu "Rudolf Bunk" za najbolje umjetničko ostvarenja u cjelokupnom vizualnom identitetu u sezoni 2014/2015 i 2015/2016. stručno povjerenstvo dodijelilo je baletu 5 do 12 u koreografiji Igora Kirova
Balet Pet do dvanaest svojim vizualnim konceptom u koji su uključeni koreografija, scenografija, svjetlo i kostimografija vodi nas u jedno iznimno kreativno putovanje. Vizualni “zlatni rez” ove baletne predstave je iznimna čistoća scene, pokreta, svjetla i glazbe koji su se stopili u sjajno oblikovan baletni spektakl. Uspješan spoj koreografije s kostimografijom (Aleksandar Noshpal), scenografijom (Matija Kovač) i designom svjetla (Srđan Barbarić) rezultirao je izvrsnom predstavom koja je oduševila publiku na festivalu Splitsko ljeto 2015, izvedbama u sezoni 2015/2016,
te na gostovanju u Sarajevu u sklopu festivala Sarajevska zima 2016. na kojoj je predstava nagrađena Nagradom Srebrna pahuljica.
Nagrade su dobitnicima uručili kći Rudolfa Bunka Bojana Bunk Denegri, intendant HNK Split Goran Golovko i gradonačelnik Splita Ivo Baldasar.