Črna mati zemla priča je o mladom piscu Matiji Dolenčecu koji stvaralačku i ljubavnu blokadu pokušava otkloniti dosežući vlastitu, do amnezije potisnutu priču, koju kompenzira izmišljanjem ne samo priča, već i vlastite prošlosti.

No, to je tek jedna od brojnih niti iznimno kompleksnog tkiva Novakova nagrađenog romana, u kojoj se svaki motiv rastvara i grana u bezbroj novih smjerova, da bi se na koncu svi stopili u jedinstveno tkanje zaokruženog narativa u kojemu se individualno isprepleće, prožima i izrasta iz kolektivnog, koje pak služi i kao metafora gubitka sebe i kao upozorenje na opasnosti koje taj gubitak krije.

Brojni pripovjedni rukavci onoga što je u osnovi potresna ispovijed dječaka uhvaćenog u mrežu bijesa, krivnje i samoće grubo se strukturiraju kao tri cjeline – jedna se odvija u sadašnjosti, u kojemu glavni lik Matija kreće u potragu za samim sobom; druga ga vraća u Međimurje u doba njegova ranog djetinjstva, a treća se bavi Međimurjem u vrijeme prijelomne 1991. godine.

Kroz sva se tri provlače motivi krivnje – isprva probuđene smrću oca, za koju mali Matija krivi sebe, da bi potom, u izoliranosti dječačkog svijeta, krivnja poprimila demonske razmjere, vezujući se uz još jedan implicitni motiv, a to je problem niza samoubojstava u malom međimurskom selu.

Oslanjajući se na neprekidno kontrapunktiranje, pa potom prelamanje i onda preklapanje (trauma, vremena, prostora, likova), priča se konstruira kao postupna dekonstrukcija jednoga života.

Predstva Črna mati zemla dobila je sljedeće nagrade:

• Nagrada za najbolju režiju na  32. Gavellinim večerima 2017. – Dora Ruždjak Podolski
• Nagrada hrvatskog glumišta za sezonu 2016/2017. „Črna mati zemla” nagrađena je za najbolju dramsku predstavu u cjelini
• Nagrada hrvatskog glumišta za sezonu 2016/2017. Dori Ruždjak Podolski za najbolje redateljsko ostvarenje
• Nagrada hrvatskog glumišta za sezonu 2016/2017. Urši Raukar za sporednu žensku ulogu