Dugo se na domaćoj književnoj sceni nije pojavio tako senzacionalno drugačiji roman o Splitu i njegovoj periferiji kao "Adio kauboju" Olje Savičević Ivančević. Samo dvije godine nakon objavljivanja doživio je nekoliko izdanja, a njegova junakinja Ruzinava kao usamljeni jahač nastanila se u kanonu hrvatske popularne kulture, prešavši put od fikcionalnog lica u galeriju slavnih. Splitsko ljeto s ovom predstavom postavlja želi naznačiti važnost, ljepotu djela za grad, kazalište, za kulturu zemlje uopće.
S periferije grada radnika i težaka nestali su Jugoplastika, Željezara, Jugovinil, a Škver jedva diše. “Adio kauboju” ne plače za vremenima u kojima je Hajduk bio veliki evropski klub, kad su svi znali pjesme sa Splitskog festivala. Oljin Split je pakleni grad u kojemu su ugašeni kompjuteri “Ferala” na Bačvicama, huligani tu iz gušta prebijaju ruzinave glave. Turoban i nagrđenog lica, s ljudima koji bez nade traže prvi posao s jedne strane, a s druge ušminkan raj za malobrojne bogataše, ovaj Split je isto tako nedoljiv u svom jeziku današnjice skovanom od stripa, filma, grafita, od otpora. On mrzi nostalgiju, i svoj novi identitet traži kod samog Vraga. U Oljinom Splitu živi od bolji izbezumljena Ma, posjećuju je kćer, brbljiva rodica Marijana Mateljan. Prabababa Oblapornica koja je promijenila nekoliko muževa i ostala čila duboko u starost, odavno je mrtva, Otac koji je volio vesterne je umro na dan procesije Sv. Fjoka. Mladi, lijepi, pametni brat Danijel koji je mogao postati astronom ili pjesnik, ubio se bacivši se pod vlak u misterioznim okolnostima. U takav grad se vraća Ruzinava, tražeći razloge njegove smrti. Dočekuje je čudakinja Marija Čarija, ljepoduh gospodin Karlo Šain koji je bio bratov čudnovati prijatelj, mještani eutanizirani politikom Vrdovđeka. Nakon propalih zagrebačkih avantura, Ruzinava se strastveno zaljubljuje u mladog žigola Anđela. U mjesto dolazi nekadašnja zvijezda vesterna Ned Montgomery i snima film. Potraga Ruzinave okonča se čitanjem bratovih mailova koji otkriju bolnu tajnu. Na filmskom setu pogibaju još dva junaka… Predstava Ivice Buljana spektakularno je čitanje koje uključuje dijaloge, naraciju, potcrtava žanrovske momente, i poziva na emotivno putovanje Splitom od kraja osamdesetih do danas. U dosad za teatar neotkrivenom prostoru Stinica pored Sjeverne luke, veliki glumački ansambl poziva na kaubojsku avanturu. Glazbu za predstavu sklada najveći kauboj među glazbenicima Darko Rundek.
Redatelj Ivica Buljan
Asistent redatelja Robert Waltl
Dramatizacija Olja Savičević Ivančević
Scenograf Aleksandar Denić
Kostimografkinja Ana Savić Gecan
Glazba Darko Rundek
Oblikovanje svjetla Srđan Barbarić
Oblikovanje zvuka Tomislav Luetić
Asistentica scenografa Danira Matošić Matičević
Asistentica kostimografkinje Sanela Marković
Scenografski suradnici Sudionici radionice Nomadi ljepote
Ruzinava Nataša Janjić
Danijel Marko Petrić
Sestra Ana Gruica
Ma Zoja Odak
Otac Milutin Milošević
Nona Velika Oblapornica Dara Vukić
Karlo Šain Sergej Trifunović
Marija Čarija Nives Ivanković
Marijana Mateljan Arijana Čulina
Anđelo Stipe Kostanić
Ned Montgomery Darko Rundek
Tod Marko Cindrić
Tomi Irokez Goran Marković
Krešimir Jovica Vicko Bilandžić
Debela Dijana Lukrecija Tudor
Tip za šankom (TZŠ) Mijo Jurišić
Susjeda Žana Mateljan Anastasija Jankovska
Uvo Domagoj Janković
Ovolicni Velimir Foretić
Mlađi Barić Nikša Arčanin
Vrdovđek Nenad Srdelić
Vrdovđekova Verica Andrea Mladinić
Mladoženja Marjan Nejašmić Banić
Anđelova sponzorica Tajana Jovanović
Ciga Andrijana Vicković