U Splitu je 15. srpnja preminuo Rade Perković, glumac i redatelj, dugogodišnji intendant Hrvatskog narodnog kazališta Split i ravnatelj Splitskog ljeta, osnivač Marulićevih dana, dobitnik brojnih nagrada i priznanja.
Pogreb će se održati u srijedu, 18. srpnja u 18 sati na splitskom groblju Lovrinac.
Rade Perković rodio se 1938. u mjestu Krtola u Crnoj Gori. Glumačku je školu završio 1961. u Sarajevu. Od 1961 – 63. bio je član Narodnoga pozorišta u Zenici, a od 1963. u angažmanu je u HNK Split. Među utemeljiteljima je splitske Pučke pozornice Varoš (1970) i Teatra dokumenta (1977, poslije Dramski teatar). Godine 1991. inicirao je osnivanje Festivala hrvatske drame Marulićevi dani u Splitu, koji se kao jedini kazališni festival posvećen hrvatskom dramskom tekstu održava neprekinuto do danas. Kao glumac tumačio je brojne uloge, najviše u splitskom HNK u kojem je proveo najveći dio svoje scenske i ravnateljske karijere, ali i u drugim kazališnim kućama. Prema njegovoj knjizi Kako osvojiti ženu (1973), Marin Carić na scenu je postavio istoimenu monodramu. Ako bi od mnoštva uloga trebalo izdvojiti neke značajnije, među njima bi se svakako našle sljedeće: Edek (S. Mrożek, Tango), Brindsley (P. Shaffer, Crna komedija), Maro i Pasimaha (M. Držić, Dundo Maroje i Skup), Ivanko (Drugi libar Marka Uvodića Splićanina), Bukara (I. Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja). Kao član Udruženja dramskih umjetnika Hrvatske u Splitu, s Vlatkom Perkovićem režirao Kulu babilonsku D. Roksandića te samostalno Otrujmo moju ženu A. Roussina. Osmislio je i režirao scenske kolaže Satirično zabavište za odrasle, Teatar iza zastora i Šampion.
Intendant Hrvatskog narodnog kazališta Split i ravnatelj Splitskog ljeta bio je u dva mandata, od 1992. do 1999.
Omiljen kao otvoren čovjek širokog i dobrog srca, neumoran i vrijedan bio je i po umirovljenju organizirajući brojne projekte kulture, umjetnosti i mjuzikla te potpisujući kao redatelj različite priredbe i javne događaje.
Pogreb Rade Perkovića bit će u srijedu, 18. srpnja u 18 sati na splitskom groblju Lovrinac.