Dmitrij ŠostakovičGudački kvartet u c-molu br.8 op.110, (1960.)Žrtvama fašizma i rata, za gudački orkestarI. Largo, II. Allegro molto, III. Allegretto, IV.Largo, V. Lagro
Ludwig van BeethovenKoncert za klavir i orkestar u C-duru br.1 op.15 (1795.-98.)Grofici Babette von Keglevicz de BuzinIzvedba za klavir i gudački orkestar na temelju obrade Vinzensa Lachnera (1881.Stuttgart)I. Allegro con brio, II. Largo, III. Rondo. Allegro scherzando
Ne pod zaštitom tuđeg neba,Ne pod zaštitom tuđih krila, –Bila sam tu, s mojim narodom,Gdje je i nesreća naroda bilaAnna Ahmatova, Rekvijem
Dmitrij Šostakovič (1906 - 1975) je bio također sa svojim narodom. „Veliki vođa i učitelj, korifej svih znanosti“ - Josif Staljin, proglasio je Šostakoviča antinarodnim skladateljem u nepotpisanom članku novine „Pravda“ 1936. nakon izvede opere „Lady Macbeth od Mcenska“ u Boljšom teatru. Do tog dana ta opera je bila s uspjehom izvođena u zemlji i u inozemstvu. U vrijeme velikog terora takva ocjena bila je ravna smrtnoj kazni. Redatelj Meierhold, maršal Tuhačevski te deseci drugih bliskih prijatelja i članova obitelji Šostakoviča, izgubili su u tom vremenu život kao neprijatelji naroda. Najava jednog koncerta u Kijevu tih dana izgledala je ovako: „Danas se održava koncert neprijatelja naroda, skladatelja Šostakoviča“. Tridesetogodišnji Šostakovič bio je na rubu propasti, spreman za najgori scenarij.Prisjetimo se ovdje da je godine 1848. i spisatelj Fjodor Dostojevski u Sankt Petersburgu bio osuđen na smrt strijeljanjem zbog revolucionarne djelatnosti. Na mjestu izvršenja egzekucije u posljednjem su trenutku puške spuštene i pročitan nalog cara Nikolaja I. o zamjeni smrtne kazne sibirskim logorom („Zapisi iz mrtvog doma“ – F.M.Dostojevski). Očito je da je Šostakovič Staljinu bio više koristan živ nego mrtav. Od tog trenutka započinje ta đavolska igra između svemoćnog tiranina i genija slabašnog zdravlja.Austrijski skladatelj Arnold Schönberg formulirao je jednom ulogu umjetnika: „Die Kunst kommt nicht vom können, sondern von müssen“, u prijevodu: „Umjetnost ne dolazi od ‘umijeti’, nego od ‘morati’ „.Tih dana Šostakovič piše jednom od rijetkih povjerljivih prijatelja Isaaku Glikmanu: „Ako mi odsijeku obje ruke – pisat ću zubima!“Osmi gudački kvartet op.110 službeno je posvećen žrtvama fašizma i II. svjetskog rata. Skladatelj ga je napisao u tri dana u njemačkom Gohrischu, gdje je bio pozvan da komponira glazbu za film o razrušenom Dresdenu. U pismu Glikmanu Šostakovič piše: „Kad jednom umrem, neće mi nitko posvetiti rekvijem, pa sam ga sam napisao ovim kvartetom“.
Ludwig van Beethoven (1770 - 1827)Pojam „Bečka klasika“ je u glazbenoj povijesti toliko značajan da je poslije ušao u upotrebu kao zajednički opisni naziv za cijelu europsku glazbenu djelatnost. Strogo gledano, „Bečka klasika“ obuhvaća period od 1760. do 1825, a njome dominiraju tri genija: Haydn, Mozart i Beethoven. Njihovo stvaralaštvo bilo je usko vezano uz Beč. Dok je Haydn cijeli svoj život bio u službi jednog grofa, Mozart se s manjim ili većim uspjehom pokušavao osloboditi financijske ovisnosti. Beethoven nasuprot njima, postigao je do tada neviđenu neovisnost i slobodu. Knezovi von Lobkovitz, Lichnovsky, Kinsky, Razumovsky, grof Waldstein, nadbiskup Rudolf, barun van Swieten i mnoge druge utjecajne ličnosti tog vremena smatrali su za čast biti njegovim sponzorima plaćajući godišnje kompozitoru velike iznose pod jedinim uvjetom - da on živi i sklada u Beču.Beethovenov prvi klavirski koncert op.15 je zapravo drugo djelo autora za klavir i orkestar. Prije prvog službeno objavljenog koncerta za klavir u C-duru skladatelj je već 1795. dovršio koncert za klavir i orkestar u B-duru. Ohrabren velikim uspjehom „prvog“ koncerta u C-duru op.15. Beethoven 1801. daje u tisak zajedno s tim djelom i svoj raniji koncert za klavir u B-duru pod brojem 2. op.19. Klavirski koncert u C-duru je briljantnog karaktera i vrlo omiljen, a sam kompozitor ga je više puta svirao u Beču i Pragu. U pismu izdavaču Breitkopfu Beethoven kaže da neko vrijeme sâm rado izvodi svoje djelo prije negoli ga poželi čuti s drugima. U ovom koncertu još se jasno vidi blizina kompozitora svom idealu i uzoru Wolfgangu Amadeusu Mozartu, iako Beethoven već ovdje nepogrešivo etablira svoj vlastiti stil. U koncertu se mogu prepoznati sve značajke mladog genija – ofanzivnost, maestralni optimizam u 1. stavku Allegro con brio, duboka plemenita lirika u 2.stavku Largo, 3.stavak Rondo. Allegro scherzando pršti briljatnošću i Beethovenu karakterističnim humorom - sve ono što nalazimo i u njegovoj 1. simfoniji, također u C-duru, skladanoj u istom razdoblju i tiskanoj također 1801.
Wladimir Kossjanenko, studeni 2014., Split
Koncert posvećen 25. obljetnici pada Berlinskog zida.
Pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Njemačke.
Dirigent Wladimir Kossjanenko
Vesna Podrug, klavir
Komorni orkestar „Splitski virtuozi“ Koncertna majstorica: Alina Gubajdullina
I. Violine: Marica Vilibić, Petra Hrnjak Skroza, Zvonimir Krpan, Marta Bratković
II. Violine: Svjetlana Mandić, Dmitrij Večer, Barbara Udovčić, Matea Beotić
Viole:Pavel Kondrusevich, Stipe Marinić, Ivor Ivančić
Violončela: Mihovil Karuza, Anthony Havelka, Mirna Lazić
Kontrabas: Piero Malkoč