Silovanje Lukrecije
Opera

Silovanje Lukrecije

Međunarodna operna koprodukcija Silovanje Lukrecije' Benjamina Brittena između HNK Split, Artemus Fundación Madrid i Teatro Verdi Trst, na inicijativu umjetničke organizacije SKOP Zagreb, događa se upravo uoči Brittenove stote obljetnice rođenja te ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Projekt podupiru Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH i Grad Split.

Silovanje Lukrecije

Međunarodna operna koprodukcija Silovanje Lukrecije' Benjamina Brittena između HNK Split, Artemus Fundación Madrid i Teatro Verdi Trst, na inicijativu umjetničke organizacije SKOP Zagreb, događa se upravo uoči Brittenove stote obljetnice rođenja te ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Projekt podupiru Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH i Grad Split.

Opera Silovanje Lukrecije je uzbudljiva i dramatična priča o zanosnoj Rimljanki Lukreciji koju je silovao etrurski princ Tarkvinije, a što je Rimljane potaklo na pobunu protiv etrurske monarhije te dovelo do stvaranja Rimske republike. Njezino silovano tijelo izložit će kao mamac za vojni puč i uspostavu republike koja će u svojoj ranoj fazi ustoličiti i vlast diktatora.

Intimna tragedija u povijesnom kolopletu bit će, u šekspirijanskoj maniri, brutalno iskorištena kao politička zavjerenička vratolomija.

Pad monarhija, ponovno rođenje republika, ali i uspostava diktatura, burno će s dva velika svjetska sukoba obilježiti i 20. stoljeća, dakle i razdoblje u kojem nastaje Brittenova opera.

Ova povijesna predaja stoga uzdignuto bdije kao upozorenje da svaki, pa i onaj složeniji ''pravedniji'', poredak stvari i uvjerenja u nekim okolnostima može prijeći u svoju suprotnost.

Lukrecija nije samo žrtva. Njezino samoubojstvu nije čin očajničkog razrješenja zbog obeščašćenja. Ona je duboko uronjena u društvenu zbilju i tu leži obrana njezinog integriteta - probola se jer je svjesna da samo mrtva može biti podignuta do revolucionarnog znaka te kao tijelo-simbol promijeniti poredak stvari. Tragedija je veća jer je promjena bila tranzitorna, zavjerenik će uskoro pripremiti diktaturu.

Možda sve to asocira na krug, u središtu pozornice je vlast, a ona se geometrijski artikulira ipak u polukrug: u amfiteatar, u parlament, u sud. Polukrug u svojoj suprotnosti je - opet krug.

Nenad Glavan

Međunarodna operna koprodukcija HNK Split, Artemus Fundación Madrid i Teatro Verdi Trst

Dirigent Robert Homen

Redatelj, scenograf i video Nenad Glavan

Kostimografkinja Teresa Acone

Scenski pokret Almira Osmanović

Oblikovatelj svjetla Srđan Barbarić

Suradnik za scenografiju Ivica Kalebić

Video suradnik Tihomir Snitko

Jezična savjetnica prof. Koraljka Peić

Koncertmajstor Julian Nechita

Korepetitorice Vera Pavasović, Tetjana Borčagivska

Muški korus Alexander Kröner

Ženski korus Katarzyna Medlarska

Lukrecija Sara Galli

Tarkvinije Carlo Agostino

Kolatin Marijo Krnić

Junije Zlatko Aurelio Kokeza

Bjanka Dijana Hilje

Lucija Nuria Garcia Arres

Scena silovanja Jerko Cvitanović, Luka Kivela, Gianluca De Pol, Toni Dorotić, Luka Crnošija, Viktor Jakovčević

Orkestar:

Julian Nechita – 1. violina; Petra Hrnjak Skroza – 2. violina; Igor Smoday – viola; Sunčana Hut – violoncello; Pjero Malkoč – kontrabas; Andrea Jelavić – flauta, alt flauta, piccolo; Ana Mandić – oboa; Tatijana Petruševska Karaskakovska – engleski rog; Ante Jelinčić– klarinet, piccolo klarinet, bas klarinet; Tomislav Kurte – fagot; Frano Barović – horna; Irfan Kamenjašević – timpani i udaraljke; Edita Topić Kopeczky – harfa; Tetjana Borčagivska - glasovir