Requiem u Splitu

Kao malo koji grad u nas, ali i znatno šire, Split već duže vrijeme njeguje tradiciju izvođenja koje od najvažnijih iz sveopće glazbene literature misâ za pokojnike, poznatijih pod pojmom "requiem", a čije se izvođenje ustalilo u povodu obilježavanja Dušnog dana što se u crkvenom kalendaru svetkuje 2. studenog. No, prva izvođenja dviju najpoznatijih mrtvačkih misâ – ona Giuseppea Verdija, Messa da Requiem, kao i ona Wolfganga Amadeusa Mozarta, Requiem u d-molu – svoju su splitsku praizvedbu imale pod okriljem – Ljeta.
Verdijev je oratorij izveden već u prvoj godini održavanja tadašnjih Splitskih ljetnih priredaba, na Peristilu, 31. srpnja i 1. kolovoza 1954. Silvije Bombardelli ravnao je tada simfonijskim orkestrom Splitske filharmonije, zborom Splitske opere i zborom splitskog RKUD-a "Jedinstvo", a među solistima bila je ondašnja creme de la creme opernih pjevača bivše države: Vilma Nožinić (sopran), Nada Puttar-Gold (mezzosopran), Noni Žunec (tenor) i Tomislav Neralić (bas). 
A prvi Mozartov Requiem zbit će se desetljeće i pol nakon toga, kad će ga – sad već u okviru izmijenjenoga imena manifestacije: Splitskog ljeta – s domaćim ansamblima izvesti dirigent Mladen Bašić, 28. srpnja 1970., u crkvi Gospe od Zdravlja na Dobrome. S iznimkom gostujućeg tenora Viktora Bušljete, Mozartovu premijeru Requiema u Splitu maestro Bašić učinit će s kućnim solistima: Filka Dimitrova (sopran), Biserka Anić (mezzosopran) i Ante Matanović (bas).
Od početka 90-ih godina prošlog stoljeća mise za mrtve gotovo svake godine izvodit će se u Splitu, dakle, u povodu Dušnog dana: izmjenjujući se uglavnom oratoriji Mozarta i Verdija. Dio tog programa održavao se i u konkatedrali sv. Petra na Gripama. Pored ova dva najpoznatija istotipska djela splitska je publika imala priliku čuti i vokalno-instrumentalne mrtvačke mise Johannesa Brahmsa (Ein deutsches Requiem, 1996.), Camillea Saint-Saënsa (Requiem Mass, 1997.) i Gabrielea Faurèa (Messe de Requiem, 2010.). Neka bude spomenuto kako je HNK Split u suradnji s Gradskim zborom "Brodosplit" izveo i rekvijem za muški zbor i orkestar Luigija Cherubinija (Requiem u d-molu, 2000.). 
A nakon dugo vremena, u povodu 100. obljetnice Verdijeve smrti, sama njegova partitura bila je iznovice izvedena i na Peristilu (2001.), dok se lani, obilježavajući 60. godišnjicu uklanjanja grobnica sa Sustipanskoga groblja, kao i postavljanja spomenika Tonču Petrasovu Maroviću, Mozartov Requiem izveo i na Sustipanu (2019.).
U prilici ovogodišnjega Dušnog dana, zbor i orkestar HNK Split po prvi put u svojoj povijesti izvest će i mrtvačku misu Luigija Cherubinija: Requiem u c-molu. Za razliku od već spomenutog djela ovog istog skladatelja, koje je skladano za muški zbor, ovaj Requiem u c-molu napisan je za veliki mješoviti zbor. Pored ova dva sakralna vokalno-instrumentala komada, sam Cherubini bio je komponirao još i Requiem u g-molu, za orkestar i ženski zbor. Izvodeći ovo najvelebnije njegovo djelo, HNK Split će istodobno obilježiti i 260. obljetnicu skladateljevog rođenja.

 Siniša Vuković