My Life (D. St. Grappone)
Aria (J. S. Bach)
Crest Jewels (D. St. Grappone)
Chain of Love (D. St. Grappone)
South Song (M. Dedić)
Pastimes (D. St. Grappone)
Children Song (M. Dedić)
Nonica (M. Dedić)
GLAZBENO-DUHOVNO PUTOVANJE
Često se osobno prijateljstvo između glazbenika razvije u zajednički glazbeni projekt. Takav je i slučaj Matije Dedića i Darka Stanojkovskog čije prijateljstvo traje još iz doba zajedničkog studija jazz-a u Grazu. Darko je u Matiji pronašao osobu koja je sposobna interpretirati njegove skladbe s velikom senzibilnošću i ukusom, spajajući tradicionalno i kreativno. Tako je nastao projekt pod nazivom My life gdje se u instrumentalnim skladbama nanovo potvrđuje Matijino virtuozno pijanističko i skladateljsko umijeće. Vokalni djelovi počivaju na zbirci pjesama To find a shelter indijskog pjesnika i filozofa 19. stoljeća Srila Bhaktivinode Thakura te su otpjevani na izvornom jeziku. Njihova ljepota leži u transformirajućoj snazi i duhovnoj čežnji kroz koju pomažu da okusimo svoju izvornu prirodu, odvode nas na duhovno putovanje i svijetle poput sunca koje nakon tamne noći jasno pokazuje put. Ova glazba stvara posebno ozračje i odvodi slušatelja u drugačiju stvarnost. Zrači aurom mira, molitve, dubokih osjećaja i zanesenog nadahnuća. Širi se kroz slobodne ritmove koji pokreću izražajne melodije i tonske boje.
Matija Dedić (Zagreb, 1973), jedan je od danas najpoznatijih hrvatskih jazz glazbenika koji s klavirom druguje još od predškolske dobi, nastavlja ga u srednjoj glazbenoj školi “Vatroslav Lisinski”, a dovršava na Jazz odjelu glazbene akademije u Grazu. U svestranoj glazbeničkoj obitelji od početka je izložen različitim glazbenim žanrovima, od kojih najčešće i najradije odabire jazz izričaj, ali ga rado nadopunjuje izletima u brojna druga glazbena područja: od zabavne, pop i etno glazbe, do klasike. Premda je u svojoj pijanističkoj i skladateljskoj karijeri nanizao nebrojeno suradnji s najeminentnijim hrvatskim i svjetskim glazbenim imenima, kao i impresivan broj priznanja i nagrada, Dedić nije ni trofejni ni fah kolekcionar, nego glazbenik izrazito kreativnog nerva i nemira, stalno otvoren novim izazovima. Jedan od takvih nesumnjivo je i projekt My life koji je nakon nedavne studijske realizacije i prvih pohvala kritike krenuo i u svoj pohod na publiku.
Minja Kuzmanić (Split, 1968) glazbeno je obrazovanje započela u rodnom gradu, nastavila ga na odjelu za klavir Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, produbila ga studijem dirigiranja u Grazu na Universität für Musik und darstellende Kunst, te svoje glazbene horizonte, zajedno sa suprugom Darkom Stanojkovskim, nastavila širiti u Indiji, istražujući suštinu glazbenih formi drugih kulturnih tradicija. Susrećući se s novom vrstom glazbe, njezin se glazbeni ukus razvija, a život uz meditacijsku glazbu dobiva posve novu dimenziju koju od 2006. godine, kad se vraća u rodni Split, nesebično dijeli i prenosi i na nove naraštaje podučavajući klavir i glazbenu teoriju u glazbenoj školi Boris Papandopulo. Posljednjih godina svoj izraz pronalazi u devocijskom pjevanju, težeći pritom jednostavnosti i čistoći osjećaja koje želi podijeliti s publikom.Darko Stanojkovski (Ploče, 1965), osnovno klavirsko te srednje udaraljkaško obrazovanje stječe u Splitu, a nastavlja ga u Grazu studijem jazz udaraljki u klasi profesora Manfreda Josela, te nagradama s međunarodnih jazz natjecanja još u vrijeme studija. Slijede suradnje s istaknutim jazz imenima, ali i vrlo rano paralelno bavljenje glazbenom pedagogijom u Salzburgu, Tirolu, Schwazu, Telfsu, Splitu...
Pod utjecajem indijske devocijske glazbe kod najistaknutijih majstora započinje studij indijskih udaraljki (karatale, table i mridanga) što ga zajedno s Minjom Kuzmanić odvodi i do samih korijena te glazbene kulture. U Split se vraća 2006. I od tada podučava udaraljke u glazbenoj školi Josip Hatze. Kao skladatelj i perkusionist, Darko u svojim skladbama otkriva bogatu raznolikost ritmova, a profinjenošću izvedbe nudi i sasvim nove zvukovne slojeve. Nadahnut duhovnom tradicijom vedske kulture i melodijama istoka, povezuje istočne i zapadne tradicije, nastojeći njihove spone približiti i publici.