Lombardijci
Opera
Giuseppe Verdi

2 sata i 20 minuta (jedna pauza)

Lombardijci

Mladi je Verdi, nakon trijumfalnog uspjeha Nabucca, ponesen domoljubljem i mladenačkim entuzijazmom u jeku Risorgimenta stvorio snažnu operu, punu nježnosti, pobožnosti, odlučnosti, nepresušne melodijske inventivnosti sa zadivljujućom vještinom stvaranja ansambl-scena. Svoju prvu hrvatsku izvedbu opera Lombardijci je doživjela upravo u splitskom HNK prije točno četvrt stoljeća. I drugim splitskim izdanjem ove rane Verdijeve opere ravnat će maestro Lipanović, a redatelj Robert Bošković ovom režijom obilježava 20 godina umjetničkog rada.. 

Lombardijci

Operu Lombardijci (punog naziva Lombardijci u prvom križarskom pohodu, izvorno I Lombardi all prima crociata) Verdi je skladao 1843, a praizvedena je u veljači te godine. Libretist Temistocle Solera libreto je napisao prema istoimenoj epskoj poemi  Tomassa Grossija, djelu iz kruga milanskog književnog romantizma. Premijera je, kao i godinu dana prije ona Nabucca, bila iznimno uspješna. Mnogo je godina parirala Nabuccu po popularnosti a bila je i prva Verdijeva opera izvedena u Americi. Radnja se zbiva na nekoliko međusobno jako udaljenih lokacija – od Milana u prvom činu do Antiohije u drugom, te Jeruzalema u trećem činu a scene djeli i vremenska distanca. Slijedeći Grossijev izvornik, Solera je radnju razvio nižući  scene kao odvojene tabloe. U svakoj se od tih, vremenski i prostorno odvojenih, epizoda radnja oblikuje, naznačava i umire bez jasne međusobne uzročnosti.

Fabula Lombardijaca tipično je romantičarski složena a odlikuju je brojni dramatični obrati motivirani ljubavlju, ljubomorom, željom za osvetom... U središtu su likovi braće Pagana i Arvina čiji odnos prolazi radikalne metamorfoze – od Paganove želje i pokušaja da ubije brata prema čijoj ženi njeguje ljubav, do pokajanja, ponovnog pokušaja bratoubojstva, isposništva, skrivanja identiteta i bratskog izmirenja. Brojne osobne drame događaju se na pozadini krvavog sukoba i osvajanja Jeruzalema tijekom prve križarske vojne. Arvino predvodi kršćanske snage na križarskom pohodu i tamo susreće brata kojeg ne prepoznaje budući da ovaj, kao isposnik pokajnik, skriva svoj identitet. Muslimanska vojska zarobljava Arvinovu kćer Giseldu. Ona se zaljubi u muslimanskog kraljevića Orontea i po svom oslobođenju optužuje oca i strica zbog nekršćanskog pokolja koje je njihova vojska počinila u Jeruzalemu. Opera završava pobjedom kršćanske vojske, konačnim prepoznavanjem i pomirenjem dvojice braće neposredno pred Paganovu smrt.

Mladi je Verdi, ponesen domoljubljem i mladenačkim entuzijazmom u jeku Risorgimenta stvorio snažnu operu, punu nježnosti, pobožnosti, odlučnosti, nepresušne melodijske inventivnosti sa zadivljujućom vještinom stvaranja ansambl-scena. Zbor ima izuzetno važnu ulogu u Lombardijcima kao vezivno tkivo te simbol snage i hrabrosti. Kroz zbor Verdi progovara o vlastitim umjetničkim, ljudskim i političkim idealima.

Dirigent Ivo Lipanović
Redatelj Robert Bošković
Scenograf i projekcije Ivan Lušičić
Kostimograf Mladen Radovniković
Koreograf i scenski pokret Igor Kirov
Zborovođa Frane Kuss
Oblikovatelji svjetla Srđan Barbarić i Ivan Lušičić
Koreograf za borbe i mačevanje Alen Čelić
Suradnik dirigenta  Jure Bučević 
Suradnica redatelja, glumačka pedagoginja Bruna Bebić
Asistentica scenografa  Nikolina Kuzmić
Asistentica koreografa Korana Bilan

 

Arvino Bože Jurić Pešić 
Pagano Ivica Čikeš
Giselda Daniela Schillaci 
Viclinda Antonija Teskera
Pirro Mate Akrap
Prior Vinko Maroević 
Acciano Joško Tranfić
Oronte Max Jota
Sofia Branka Pleština Stanić 

Balet:

Smrt Daniel Erchov Zayas (14. 7.), Francesco Pio De Benedictis (16. 7.)
Ingeborg Hendrikx, Minori Nakayama, Maja Lončar, Hyejin Kim
Život Ena Parlov (14. 7), Caterina D'Ambra (16. 7)

 

Iz medija