Na sjednici festivalskog vijeća 58. Splitskog ljeta, održanoj 22. listopada u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, prihvaćeno je izvješće 58. Splitskog ljeta. Izvješće donosimo u cijelosti.

Na sjednici festivalskog vijeća 58. Splitskog ljeta, održanoj 22. listopada u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, prihvaćeno je izvješće 58. Splitskog ljeta. Izvješće donosimo u cijelosti.

Ovogodišnje 58. splitsko ljeto bilježi ukupno 41 događanje: 4 operne izvedbe, 16 izvedbi u dramskom programu, 2 izvedbe baleta, 7 koncerata, 5 tribina, 4 izložbe, predstavljanje knjige, radionicu i instalaciju-performans. Program je izveden u cijelosti kako je od Festivalskog vijeća Splitskog ljeta bio prihvaćen.

U vremenu daljnjih financijskih redukcija nastojao se napraviti program koji će imati festivalsku atmosferu i kvalitetu i, bez obzira na okolnosti, realizirati program visokih estetskih dosega. Festival je započeo povratkom opere na Peristil, premijerom Verdijevog Nabucca, jednom od opera koje su tijekom desetljeća postale zaštitni znak festivala. Izvedbama je ravnao maestro Nikša Bareza, a režiju potpisuje Ivo Guerra, talijanski redatelj s iskustvom rada u nekim od najvećih opernih kuća.

U raznovrsnom i profiliranom koncertnom programu održano je 7 koncerata, od nastupa meksičkog tenora Emilia Ponsa, glazbene monodrame El Cimarron H. W. Henzea, jednog od najboljih skladatelja prošlog stoljeća, zatim večeri posvećene splitskim skladateljima, nastupa ansambla Cantus, koncerta mlade čelistice Tajane Pačko, International jazz trio koncerta i Rundek Cargo Tria, do recitala mladog pijaniste Aljoše Jurinića, lauerata prestižnog natjecanja Schumann. Predviđena izvedba opere Ero s onoga svijeta u Vrlici, nažalost, nije održana zbog nedostatka financijskih sredstava organizatora u Vrlici.

U baletnom programu održana je baletna večer s dvije jednočinke, Bartokov Čudesni mandarin u režiji doajena domaće i europske plesne scene Milka Šparembleka, te kolaž glazbe Čajkovskog Neostvareni susreti, koji je postavila Ljiljana Gvozdenović.

Otvorenju festivala na Peristilu prethodilo je otvaranje velike retrospektivne izložbe Vladimira Veličkovića u Palači Milesi. U Galeriji Meštrović je održana izložba skulptura Dalibora Stošića, a u Foto klubu Split izložbe Arne Hodaliča te Hrvatska novinska fotografija.

Središnja dramska premijera bila je praizvedba adaptacije romana Olje Savičević Ivančević Adio kauboju u režiji Ivice Buljana koja je izazvala izniman interes publike. Reprizirani su Smij i suze starega Splita te Hekuba, prošlogodišnja velika predstava s iznimnom Zojom Odak u naslovnoj ulozi. Selekcija gostujućeg programa obuhvatila je izuzetno zanimljive umjetnike: Kazalište Kerempuh sa Krletkom, predstavu Car neuspjeha velikog Jana Fabrea, projekt Persona Nataše Lušetić, predstavu novog cirkusa nagrađivanih splitskih umjetnika Room 100, Melodije kurbi et oporbi satiričkog dvojca Lucić-Dežulović.

Novost ovogodišnjeg programa su vrlo uspješne radionice: glumačka koju je vodio veliki mađarski redatelj Viktor Bodó i scenografska pod vodstvom priznatog svjetskog scenografa Aleksandra Denića, čime je polaznicima i splitskoj publici pružen uvid u dva aspekta suvremenog kazališta, režiju i modernu scensku kreaciju.

Postavljena je također instalacija "Treći korijen iz - Split", hibrid ambijentalnog teatra, instalacije i performansa.

Analogno koncepciji većine europskih festivala u doba gospodarske, političke i ekonomske krize, fokus je usmjeren prema edukacijskim i komunikacijskim programima. Iznimno posjećena bila je i serija javnih tribina koje su održane na Carrarinoj poljani. Brojni pisci, filozofi, novinari, redatelji (Ivica Buljan, Predrag Lucić, Ante Tomić, Boris Dežulović, Mladen Škreblin, Velimir Visković, Dražen Lalić, Olja Savičević Ivančević, Boris Postnikov, Siniša Labrović, Jerko Bakotin...) raspravljali su o problemu došljaka, o Mediteranu, izgubljenim gradovima, postdramskom kazalištu. Predstavljena je, također, i knjiga Snježane Banović Država i njezino kazalište.

Što se tiče medijskog praćenja festivala, ove godine bilo je akreditirano ukupno 174 medijska djelatnika ( kritičara, novinara, reportera, snimatelja). U hrvatskim tiskanim medijima objavljeno je 287 tekstova: osvrta, vijesti, najava, intervjua uz 217 radijskih i 35 objava na TV postajama.

Nikša Bareza

Ravnatelj 58. splitskog ljeta