Novosti / Objavljeno: 6.5.2010.

Gostovanje Marije Stuart Varaždinskog HNK

Gostovanje Marije Stuart Varaždinskog HNK

U utorak, 11. svibnja na sceni HNK Split gostovat će varaždinsko Hrvatsko narodno kazalište izvedbom psihološko-povijesne tragedije Friedricha Schillera Marija Stuart u režiji Petra Selema i s Leonom Paraminski u naslovnoj ulozi.

U utorak, 11. svibnja na sceni HNK Split gostovat će varaždinsko Hrvatsko narodno kazalište izvedbom psihološko-povijesne tragedije Friedricha Schillera Marija Stuart u režiji Petra Selema i s Leonom Paraminski u naslovnoj ulozi.

U utorak, 11. svibnja na sceni HNK Split gostovat će varaždinsko Hrvatsko narodno kazalište izvedbom psihološko-povijesne tragedije Friedricha Schillera Marija Stuart u režiji Petra Selema i s Leonom Paraminski u naslovnoj ulozi.

Premijera ovog klasičnog djela njemačke književnosti izvedena je u Varaždinu u rujnu prošle godine u suvremenom prijevodu Trude Stamać posebno naručenom za ovu izvedbu. Po Viktoru Žmegaču, našem velikom germanistu Marija Stuart je „virtuozno građena analitička drama, poprište političkih spletki i individualnih sukoba strasti i savjesti sa središtem u sukobu dviju kraljica, Elizabete engleske i Marije Stuart, koje doživljavaju svoju dramu noseći svaka svoju istinu i svoju krivicu.. Ova velika Schillerova drama poslužila je i kao temelj za istoimenu Donizzetijevu operu (1834). Ni danas ne silazi sa svjetskih kazališnih pozornica te je stalni dio repertoara njemačkoga jezičnog područja, ali i Češke, Poljske, Mađarske, Slovačke i dr.

Redatelj Selem u programskoj knjižici predstave zapisao je: „Marija Stuart je zacijelo od svih Schillerovih drama najmodernija. I na razini žudnje, emocije, seksualnosti, i na razini politike. Tu je sukob dvaju izgleda ženskosti. S jedne strane ženskost koja se silovito iskazuje i žudnja koja se troši, kako bi rekao Camus u Kaliguli 'do sagorijenja', uz žrtvovanje svega što se može žrtvovati, vlasti, krune, prijestolja, pa i života, na drugoj ženskost koja vrije u mutnim prostorima potisnute žudnje, koja se žrtvuje vlasti, moći, prijestolju i koja tako potisnuta ali neugašena izaziva spletove teških i smrtonosnih neuroza. Na razini politike tu je sve što borba za vlast i za položaj u i oko vlasti sadrži: spletke, intrige, podmetanja, prevrtljivosti, prijetvornosti, izdaje. Kada se te dvije razine pomiješaju, kada njihove motivacije zaigraju igru u istom prostoru, nastaje zaista paklenska drama. Ali drama koja usprkos svemu ne odustaje od okomice, od nade iskupljenja, od milosti.“

Dramaturginja predstave je Lana Šarić, scenograf Marin Gozze, kostimografkinja Danica Dedijer, skladatelj Darko Hajsek, scenski pokret potpisuje Snježana Abramović, dok je asistentica redatelja Jagoda Kralj Novak. U predstavi nastupaju: Hana Hegedušić (Elizabeta, kraljica Engleske), Leona Paraminski (Marija Stuart, kraljica Škotske), Janko Popović Volarić (Robert Dudley, grof od Leicestera), Ivica Pucar (Wilhelm Cecil, barun od Burleigha), Mijo Pavelko (Amais Paulet, vitez, Marijin čuvar), Goran Koši (Mortimer, Pauletov nećak), Jagoda Kralj Novak (Hanna Kennedy, Marijina dadilja), Zvonko Zečević (Wilhelm Davison, državni tajnik), Darko Plovanić (Grof Aubespine, francuski poslanik), Matija Kezele (Časnik tjelesne straže) i Zdenko Brlek (Pomoćnik viteza Pauleta).

Friedrich Schiller veliki njemački je dramatičar, pjesnik, esejist, povjesničar i teoretičar umjetnosti. Slavljen još za života, zatim i kao jedan od najistaknutijih predstavnika njemačkoga romantizma, ostvario je kulturnopovijesnu sintezu književnosti, umjetnosti i filozofije te snažno utjecao na kasnija njemačka i europska duhovna stremljenja.