Bogata je povijest izvođenja najpopularnije hrvatske opere na splitskoj ali i na ostalim hrvatskim te stranim pozornicama. Naime, Ero s onoga svijeta jedna je od rijetko izvođenih hrvatskih opera na stranim pozornicama, najviše u Njemačkoj. Predstojeća izvedba ukupno je 425. izvedba ove Gotovčeve opere u produkciji splitskog kazališta, a 76. u režiji Krešimira Dolenčića koja je premijerno postavljena 30. studenog 2001. Na premijeri, kojom je ravnao maestro Nikša Bareza, protagonisti su bili Janez Lotrič kao Mića, seljak koji se pretvara da je Ero s drugog svijeta, Ivica Čikeš (Marko), Nelli Manuilenko (Doma), Božena Svalina (Đula), Ratomir Kliškić (Mlinar Sima), a Dajana Stolić bila je Čobanče. Izvedbama ovog Era... najčešće je ravnao maestro Hari Zlodre, a osim njega i maestra Bareze izvedbama su dirigirali i: Ivan Repušić, Ivo Lipanović, Robert Homen te Jure Bučević.

 Tijekom godina ulogu Era najviše puta tumačio je Miljenko Đuran, a osim njega naslovnu je ulogu tumačio i Damir Fatović. U ulozi Marka izmjenjivali su se basovi: Božo Župić, Siniša Štork, Ivica Čikeš, Mate Akrap, Berislav Puškarić, Dinko Lupi i Ivica Šarić. Ulogu Dome pjevale su mezzosopranistice: Terezija Kusanović, Žana Marendić Bučević, Irena Parlov, Maria Boga Verdes, Martina Gojčeta Silić i Nelli Manuilenko, a ulogu Đule Antonija Teskera, Božena Svalina i Valentina Fijačko. Ulogu mlinara Sime tumačili su: Ratomir Kliškić, Ljubomir Puškarić, Davor Radić, Alen Ruško, Armando Puklavec i Marko Lasić, a kao Čobanče pojavljivali su se: Dajana Stolić, Maja Andrijolić, Jelena Brnadić, Tea Požgaj, Marija Bubić Jaman i Ana Šabašov.

Od 2007. uspostavila se tradicija izvođenja ove produkcije Ere s onoga svijeta u Vrlici, pokraj Česme, na tlu s kojega je izvorno i ponikla - u Vrlici, rodnom mjestu Begovićevom, kao i rodnom mjestu mnogih folklornih poticaja što ih je Gotovac tako nenadmašno ugradio u operu. Važno je napomenuti kako je Ero s onoga svijeta bila prva izvedba na prvim Splitskim ljetnim priredbama kako se Splitsko ljeto zvalo 1954. u vrijeme kad je osnovan festival.

Praizvedena u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu 1935. opera Ero s onoga svijeta je od samih početaka svog scenskog života bila odlično prihvaćena. Neki od glazbenih motiva, osobito završno kolo Što na nebu sja visoko često su korišteni i citirani postavši tako dijelom i popularne kulture.

Podvig preodijevanja bogatog seljaka Miće koji tobože dolazi s onoga svijeta u namjeri da ispita ćud i odanost djevojke koju voli, razvija se u bogatom nizu komičnih situacija i zapleta. Opera je puna prekrasnih narodnih napjeva koje je Gotovac vještinom najvećeg majstora uklopio u svoje djelo. U Eri s onoga svijeta kuca svjež, živ scenski život, u operi žive ljudi s istinskim vrlinama i manama. Lišena patetike, puna iskričave satire, ta opera je jedno od najboljih djela slavenske operne literature.