Pod ravnanjem maestra Ivana Repušića i uz nastup proslavljenih solista Ramóna Vargasa i Georgea Peteana Zbor i Orkestar Opere Hrvatskog narodnog kazališta Split će, u nedjelju 22. prosinca s početkom u 20 sati, održati gala-koncert nazvan Za Điđija, u spomen na pokojnog maestra Vjekoslava Šuteja.
Proslavljeni hrvatski dirigent Vjekoslav Šutej (1951 – 2009) svoju je veliku karijeru počeo graditi u splitskom HNK gdje je od 1979 do 1989 bio prvi dirigent, a od 1984. i umjetnički ravnatelj glazbenog programa HNK Split i Splitskog ljeta. Preminuo je prije deset godina, u prosincu 2009. a hrvatska je kultura, zapisano je tada, izgubila „dirigenta mladenačkoga žara u naponu snage, jednu od svojih najvećih spona sa svjetskim glazbenim tokovima“. U znak prisjećanja na velikog umjetnika i velikog čovjeka, splitsko nacionalno kazalište i grupa maestrovih odanih splitskih prijatelja organizirali su ovaj gala-koncert sa zvjezdanom izvođačkom podjelom. Izvedbom će, naime, ravnati maestro Ivan Repušić, učenik Vjekoslava Šuteja, danas i sam renomirani hrvatski dirigent koji gradi izuzetno zapaženu svjetsku karijeru. Kao solisti nastupit će Šutejev česti suradnik i veliki prijatelj, glasoviti meksički tenor i jedan od najistaknutijih svjetskih opernih pjevača Ramón Vargas te jedan od najtraženijih verdijanskih baritona našeg vremena George Petean.
Na programu gala-koncerta su arije i zborovi iz opera: Figarov pir i Don Giovanni W. A. Mozarta, Seviljski brijač G. Rossinija, Don Pasquale G. Donizettija, Carmen i Lovci na bisere G. Bizeta, Moć sudbine, Rigoletto, Luisa Miller, Nabucco, Don Carlos G. Verdija, Pagliacci R. Leoncavalla, Arležanka F. Cilee, te Andrea Chénier U. Giordana. U izvedbi arije iz Rigoletta Cortigiani, vil razza... uz Georgea Peteana kao solisti nastupit će pjevači Opere HNK Split Marko Lasić, Mate Akrap, Ivona Bosančić Lasić i Branka Pleština Stanić.
Ivan Repušić (1978) diplomirao je dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu pod vodstvom Igora Gjadrova i Vjekoslava Šuteja. Bio je ravnatelj glazbenog programa festivala Splitsko ljeto, ravnatelj glazbenog programa Dubrovačkih ljetnih igara i šef-dirigent Zadarskog komornog orkestra. U tom razdoblju dobitnik je niza najvažnijih glazbenih nagrada u Hrvatskoj. Od 2010. do 2013. djeluje kao prvi kapelmajstor Državne opere u Hanoveru, a 2011. debitira u berlinskoj Deutsche Oper. Redovito i uspješno dirigira orkestrima u drugim velikim njemačkim opernim kućama (Hamburška državna opera, Semperoper Dresden i Komische Oper Berlin). Od sezone 2016/17 glavni je glazbeni ravnatelj Državne opere u Hannoveru gdje je ostvario brojne operne izvedbe i simfonijske koncerte. Od početka sezone 2017/18 obnaša i dužnost šefa dirigenta dirigenta Radijskog orkestra u Münchenu. Dirigirao je svim poznatim orkestrima i opernim ansamblima u Hrvatskoj, kao i orkestrom njemačke opere u Berlinu, Simfonijskim orkestrom Berlinskog radija, Simfonijskim orkestrom Giuseppe Verdija iz Milana, Praškim simfonijskim orkestrom, Orkestrom državne opere u Hanoveru, Slovenskom filharmonijom i Filharmonijom u Bruxellesu, Orkestrom münchenskog radija i mnogim drugima. Neposredno prije splitskog koncerta posvećenog njegovom glazbenom uzoru maestru Šuteju, Repušić je dirigirao nizom izvedbi Verdijeve Traviate u Novom državnom tokijskom kazalištu, a na proljeće 2020. očekuju ga angažmani u Državnoj operi u Hamburgu, berlinskoj Deutsche Oper, te debi sa HR Sinfonieorchester u Frankfurtu i orkestrom norveške opere u Oslu.
Meksički tenor Ramón Vargas (1960) jedan je od najcjenjenijih tenora opernog svijeta u 21. stoljeću. Poznat i hvaljen kao ekspresivni lirski tenor, posebno je uspješan u bel canto repertoaru. Rođen u Ciudad de Mexico kao sedmo od devetoro djece pjevati je počeo u crkvenom zboru u rodnom gradu. Nakon stjecanja akademske glazbene naobrazbe pobjeđuje na uglednom natjecanju Carlo Morelli i debitira 1983. Njegova velika međunarodna karijera započinje 1992. kada nastupa na sceni njujorške Metropolitan opere kao zamjena za Luciana Pavarottija. Nedugo poslije debitira i u kazalištu La Scala pod ravnanjem maestra Riccarda Mutija. Od tada do danas Ramón Vargas s izuzetnim uspjehom redovito nastupa na praktički svim najvećim svjetskim opernim i pozornicama. Pored velikog opernog, prvenstveno belkantističkog repertoara, cijenjen je i kao koncertni pjevač s repertoarom u rasponu od klasičnih taliojanskih pjesama do romantičarskih njemačkih popijevki i melodija francuskih, meksičkih i španjolskih skladatelja iz 19. i 20. stoljeća. Ljubitelji glazbe pamte njegov recital u Scali 1998, a njegov je koncertni program popularnih meksičkih napjeva s oduševljenjem prihvaćan na masovno posjećenim koncertima širom Europe i Meksika. Nagrađen je s Lauri-Volpi nagradom za najboljeg opernog pjevača sezone 1993 u Italiji, a talijanski su mu kritičari jednoglasno dodijelili nagradu Gino Tani. U 2000. britanski magazin Opera Now proglasio je Ramóna Vargasa umjetnikom godine, a svake godine od 1999. austrijski magazin Festspiele proglašavao ga je najboljim opernim tenorom. Godine 2001. primio je nagradu ECHO Klassik kao pjevač godine od strane njemačke Phono Academy.
Nakon smrti njegovog prvog sina Eduarda koji je doživio fatalne ozljede pri porodu, Ramón Vargas i njegova supruga osovali su Memorijalnu fondaciju Eduardo Vargas koja se skrbi o pomoći i podršci djeci i mladima s posebnim potrebama i njihovim roditeljima.
George Petean (1976) jedan od najtraženijih verdijanskih baritona našeg vremena rumunjski je operni pjevač porijeklom iz Cluj-Napoca, najvećeg transilvanijskog središta. Petean se redovito pojavljuje u glavnim svjetskim opernim kućama, poput Bečke državne opere, londonske Kraljevske opere Covent Garden, Opere Zürich, Gran Teatre del Liceu u Barceloni, Bavarskoj državnoj operi, Metropolitan operi, Berlinskoj državnoj operi, Saskoj državnoj operi u Dresdenu, Teatro Real u Madridu, Teatro alla Scala, Teatro Comunale u Bologni i mnogim drugima. Njegov profesionalni scenski debi 1997. vezan je uz rumunjsku nacionalnu operu u Timišvaru. Godine 1999. osvaja Grand Prix na međunarodnom solističkom natjecanju u Hariclea Darclée u Rumunjskoj, nakon čega svoj međunarodni pjevački debi ima u Teatro dell'Opera u Rimu. Bio je članom Hamburške državne opere, nakon čega djeluje kao slobodni umjetnik. Peteanov operni repertoar ponajviše se temelji na djelima Giuseppea Verdija, ali i cjelokupnom belkantističkom repertoaru.