Slike s izložbe u subotu 2. travnja s početkom u 20 sati. Koncertom ravna maestro Ivo Lipanović, a na programu su Drugi koncert za klavir i orkestar u c-molu Sergeja Rahmanjinova, te Slike s izložbe Modesta Petroviča Musorgskog.

Slike s izložbe u subotu 2. travnja s početkom u 20 sati. Koncertom ravna maestro Ivo Lipanović, a na programu su Drugi koncert za klavir i orkestar u c-molu Sergeja Rahmanjinova, te Slike s izložbe Modesta Petroviča Musorgskog.

Pijanistica Martina Filjak ubraja se među najdarovitije hrvatske glazbenike mlađe generacije koja svojom istovremeno strasnom i lirskom svirkom te tehničkom perfekcijom oduševljava međunarodnu javnost kao „umjetnica galvanizirajuće snage“ s „magnetskom scenskom prisutnošću“. „Martina Filjak... odiše umjetničkom finoćom, disciplinom i snagom... Avanturistička umjetnica sa nesvakidašnjom kontrolom klavirskih mogućnosti... „Glazbenica neuobičajene sofisticiranosti, discipline i osobnosti“... „Čarobna pijanistica Martina Filjak, sada već tražena u cijelom svijetu, fascinirala je publiku“ „Hrvatska pijanistica posjeduje sposobnost suptilnog međusobnog preplitanja snažnih i nježnih pasaža.“ – samo je dio oduševljenih kritika koje prate mladu hrvatsku pijanisticu na njenim brojnim nastupima širom svijeta. Splitska publika pamti njene nastupe na Splitskom ljetu 2013. kada je za izvedbu Klavirskog koncerta Dore Pejačević sa Simfonijskim orkestroim HRTa nagrađena Juditom, te njen prošlogodišnji solistički recital u zgradi Kazališta koji je kritika proglasila izvanserijskim umjetničkim ostvarenjem.

Drugi klavirski koncert Sergeja Rahmanjinova, nezaobilazno remek-djelo klavirske literature, odlikuje svježina i ljepota melodija kao i prirodnost tijeka glazbe, odnosno gradnje forme, koja se oblikuje s lakoćom, bez imalo isforsiranosti koja često prati virtuoznu koncertantnu formu 19. stoljeća. Djelo je nastalo nakon duge i teške osobne i stvaralačke krize skladatelja i posvećeno je dr. Nikolaiu Dahlu, ruskom liječniku čije su seanse izvukle mladog Rahmanjinove iz kreativne blokade koja ga je snašla nakon nervnog sloma uzrokovanog fijaskom koji je doživjela premijera njegove Prve simfonije. Rezultat je djelo koje je, osobito njegov drugi stavak, postalo jednom od najpopularnijih skladbi svih vremena. Teme Drugog klavirskog koncerta postale su materijalom i za brojne filmske melodije, osiguravši djelu trajnu popularnost i zvan užeg kruga poklonika klasične glazbe.

Slike s izložbe Modest Petrovič Musorgski u originalu za klavir, skladao je 1874, u spomen na prijatelja, slikara i arhitekta Viktora Hartmanna.Musorgski, ruski glazbeni realist svojim je oporim glazbenim jezikom stvarao jedinstven glazbeni svijet unutar ruske glazbene tradicije, sasvim prepoznatljivog rukopisa među ruskom Moćnom gomilicom. Musorgski je odlučio odati počast prerano preminulom prijatelju, skladajući svojevrsnu šetnju izložbom, promenadu, “tijekom koje će se približiti nekim slikama i pogledati ih izbliza, misleći s tugom na svog preminulog prijatelja“. Nakon što se Rimski-Korsakov pobrinuo da rukopis dospije u tisak i do javnosti Slike su intrigirale maštu ne samo brojnih pijanista, nego i brojnih skladatelja i dirigenata, koji su u bogatim tonskim teksturama Musorgskoga čuli orkestralni potencijal. Do danas najpoznatija i najizvođenija orkestracija, ona velikog majstora orkestracije, Mauricea Ravela, nastala je 1922.

Pažnju šire međunarodne javnosti Martina Filjak je privukla 2009, kada je osvojila Zlatnu medalju i niz posebnih priznanja na renomiranom međunarodnom natjecanju u Clevelandu, te ubrzo potom debitirala u dvoranama Konzerthaus u Berlinu, Musikverein u Beču kao i dvorani Zankel u Carnegie Hallu. Slijede koncerti na najuglednijim svjetskim koncertnim Concertgebouw u Amsterdamu pozornicama kao što su Carnegie Hall u New Yorku, bečki Musikverein, Konzerthaus u Berlinu, Concertgebouw u Amsterdamu, Salle Gaveau u Parizu, Auditori i Palau de la Musica u Barceloni, Teatro San Carlo u Napulju, Auditorium di Milano, Oriental Art Center u Šangaju, Severance Hall u Clevelandu.

Rođena je u glazbeničkoj obitelji, počela je učiti glasovir s pet godina, a već u šestoj prvi put javno nastupa. Glazbenu je naobrazbu stekla na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i na bečkom Konzervatoriju, a potom ju završila u renomiranoj klasi za soliste u Hannoveru. Pohađala je i majstorske tečajeve na prestižnoj Klavirskoj akademiji na jezeru Como u Italiji. U Hrvatskoj je nagrađivana nagradama Milka Trnina Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika, državnom nagradom Vladimir Nazor za izvedbe Brahmsova Prvoga koncerta i Kelemenova koncerta, Orlandom za nastup na Dubrovačkim ljetnim igrama, Juditom za izvedbu koncerta Dore Pejačević na Splitskom ljetu, a 2009. odlikovana je Redom Hrvatskog pletera za postignuća u glazbi.