S pet izvedbi koje su na programu 15, 17, 19, 23. i 25. siječnja na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Split, vraća se opera Josipa Hatzea Adel i Mara djelo koje sama fabula, kao i njegovi autori neraskidivo veže za grad Split. Izvedbama će ravnati maestro Loris Voltolini, a režiju predstave koja je premijerno izvedena u ožujku 2011. potpisuje Dora Ruždjak Podolski. U naslovnim ulogama nastupit će Domagoj Dorotić kao Adel, dok će se u ulozi Mare izmjenjivati Valentina Fijačko i Božena Svalina.
S pet izvedbi koje su na programu 15, 17, 19, 23. i 25. siječnja na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Split, vraća se opera Josipa Hatzea Adel i Mara djelo koje sama fabula, kao i njegovi autori neraskidivo veže za grad Split. Izvedbama će ravnati maestro Loris Voltolini, a režiju predstave koja je premijerno izvedena u ožujku 2011. potpisuje Dora Ruždjak Podolski. U naslovnim ulogama nastupit će Domagoj Dorotić kao Adel, dok će se u ulozi Mare izmjenjivati Valentina Fijačko i Božena Svalina.
S pet izvedbi koje su na programu 15, 17, 19, 23. i 25. siječnja na pozornicu Hrvatskog narodnog kazališta Split, vraća se opera Josipa Hatzea Adel i Mara djelo koje sama fabula, kao i njegovi autori neraskidivo veže za grad Split. Izvedbama će ravnati maestro Loris Voltolini, a režiju predstave koja je premijerno izvedena u ožujku 2011. potpisuje Dora Ruždjak Podolski. U naslovnim ulogama nastupit će Domagoj Dorotić kao Adel, dok će se u ulozi Mare izmjenjivati Valentina Fijačko i Božena Svalina.
U ostalim će ulogama nastupiti Božo Župić, Barbara Sumić, Jelena Brnadić, Milica Raičević, Vera Obukhova, Armando Puklavec, Špiro Boban, Miroslav Ljubičić, Bjanka Ivas Mamić, Mate Akrap, Terezija Kusanović, Vinko Maroević, Špiro Boban, Zlatko Aurelio Kokeza, Ivan Jakus i Sveto Matošić Komnenović.
Adel i Mara kapitalno je djelo Josipa Hatzea (Split, 1879 – 1959), njegova druga opera koju je skladao na osnovu romantičnog spjeva Bijedna Mara Luke Botića, splitskog pjesnika, pristaše ideja narodnog preporoda. On je opjevao stvarni događaj s kraja 16. stoljeća o nesretnoj ljubavi Splićanke Mare Vornić i Klišanina Adela, koja je završila Marinom smrću u samostanu u koji ju je smjestila obitelj, protivna vezi kršćanke i muslimana. Bijednu Maru, svojevrsnu splitsku verziju priče o Romeu i Juliji, dramatizirao je tadašnji ravnatelj splitskoga kazališta Niko Bartulović, da bi je u libreto pretočio dr. Branko Radica. Hatze je u glazbi vješto kombinirao melos primorske i zagorske Dalmacije, te onaj orijentalno-bosanski. Hatze, inače učenik velikog Pietra Mascagnija, ovim je svojim remek-djelom potvrdio izuzetan smisao za dramatiku. Dva svijeta, kršćanski i muslimanski, koji su u tom razdoblju povijesti koegzistirali i miješali se na području grada Splita i njegove najbliže okolice, a sukob između kojih se prelama na sudbinama dvoje mladih, nisu prikazani crno-bijelo, već u duhu međuvjerske tolerancije i pomirenja.