Premijerom opere Adel i Mara Josipa Hatzea u subotu 12. ožujka na scenu Hrvatskog narodnog kazališta Split vraća se jedan od najvrjednijih naslova domaće operne literature, djelo koje sama fabula, kao i njegovi autori neraskidivo veže za grad Split. Izvedbom će ravnati maestro Loris Voltolini, redateljica je Dora Ruždjak Podolski, a u naslovnim ulogama Adela i Mare, nesretnih ljubavnika iz splitske povijesti nastupit će Domagoj Dorotić i Valentina Fijačko.
Premijerom opere Adel i Mara Josipa Hatzea u subotu 12. ožujka na scenu Hrvatskog narodnog kazališta Split vraća se jedan od najvrjednijih naslova domaće operne literature, djelo koje sama fabula, kao i njegovi autori neraskidivo veže za grad Split. Izvedbom će ravnati maestro Loris Voltolini, redateljica je Dora Ruždjak Podolski, a u naslovnim ulogama Adela i Mare, nesretnih ljubavnika iz splitske povijesti nastupit će Domagoj Dorotić i Valentina Fijačko.
Premijerom opere Adel i Mara Josipa Hatzea u subotu 12. ožujka na scenu Hrvatskog narodnog kazališta Split vraća se jedan od najvrjednijih naslova domaće operne literature, djelo koje sama fabula, kao i njegovi autori neraskidivo veže za grad Split. Izvedbom će ravnati maestro Loris Voltolini, redateljica je Dora Ruždjak Podolski, a u naslovnim ulogama Adela i Mare, nesretnih ljubavnika iz splitske povijesti nastupit će Domagoj Dorotić i Valentina Fijačko.Adel i Mara kapitalno je djelo Josipa Hatzea (Split, 1879 – 1959), njegova druga opera koju je skladao na osnovu romantičnog spjeva Bijedna Mara Luke Botića, splitskog pjesnika, pristaše ideja narodnog preporoda. On je opjevao stvarni događaj s kraja 16. stoljeća o nesretnoj ljubavi Splićanke Mare Vornić i Klišanina Adela, koja je završila Marinom smrću u samostanu u koji ju je smjestila obitelj, protivna vezi kršćanke i muslimana. Bijednu Maru, svojevrsnu splitsku verziju priče o Romeu i Juliji, dramatizirao je tadašnji ravnatelj splitskoga kazališta Niko Bartulović, da bi je u libreto pretočio dr. Branko Radica. Hatze je u glazbi vješto kombinirao melos primorske i zagorske Dalmacije, te onaj orijentalno-bosanski. Hatze, inače učenik velikog Pietra Mascagnija, ovim je svojim remek-djelom potvrdio izuzetan smisao za dramatiku. Dva svijeta, kršćanski i muslimanski, koji su u tom razdoblju povijesti koegzistirali i miješali se na području grada Splita i njegove najbliže okolice, a sukob između kojih se prelama na sudbinama dvoje mladih, nisu prikazani crno-bijelo, već u duhu međuvjerske tolerancije i pomirenja.