Koncert otvara uvertira Ludwiga van Beethovena Posvećenje kuće, op. 124 (Die Weihe des Hauses). Djelo je to pod primjetnim utjecajem Bacha i Händela koje je Beethoven neposredno prije toga intenzivno proučavao, a Händelu se i cijeloga života divio kao “najboljem skladatelju koji je ikad živio“. Uvertiru Beethoven otvara nizom snažnih, upečatljivih akorda, za kojima slijedi spora, svečana, gotovo marširajuća tema koju otvaraju prvo limeni puhači da bi violinskim korpusom bila dalje građena do uzbudljivog vrhunca. Nakon fanfara koje stvaraju raspoloženje iščekivanja, u živahnom glavnom dijelu, Beethoven sa za njega karakterističnom smjelošću demonstrira kompleksno fugalno majstorstvo, no takvo koje ne skončava u poznatim obrascima starih majstora, nego ga Beethoven suvereno i maštovito vodi ka u početku naznačenom kompozicijskom ishodištu. Slijedi Koncert za trubu i orkestar u Es-duru Franza Josepha Haydna, jedno od najpopularnijih Haydnovih djela, koje po jasnoći formi i zanimljivosti harmonija neki i danas smatraju jednim od najljepših djela napisanih za trubu. K tome, to je ujedno i prvo djelo za trubu kao instrument kakvog u osnovi i danas poznajemo. Sjajno orkestriran, Haydnov koncert u potpunosti iskorištava nove tehničke mogućnosti trube. Kao solist nastupit će trubač Vedran Kocelj, jedan od vodećih hrvatskih trubača sa širokim rasponom  repertoara među kojim su neki od najzahtjevnijih koncerata za ovaj instrument. Svestrani glazbenik s afinitetom prema različitim stilskim razdobljima, već četrnaest godina prvi je trubač Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije, ujedno i član Cantus ansambla specijaliziranog za suvremenu glazbu i stalni suradnik Hrvatskog baroknog ansambla.

Nakon pauze koncert će biti zaključen izvedbom Pete simfonije u e-molu Petra Iljiča Čajkovskog koja jedan od najupečatljivijih primjera ne samo raskoši simfonijskog stvaralaštva Čajkovskoga, nego i jedan od vrhunaca njegova skladateljskog umjeća uopće. K tome, ona je i istinski predstavnik punine tragičnosti koja se nadvijala ne samo nad glazbenim opusom, nego i nad skladateljevom ukupnom egzistencijom. Sazdana kao i Četvrta oko motiva sudbine ili fatuma koji izranja ma kako se pokušali othrvati ili ma gdje se pokušali skriti, Peta kao da otvara novu dimenziju sudbinskog, onu koja se raskriva baš onda kad nam se najbezazlenije učini da nje zapravo nema i da možemo živjeti slobodno i neograničeno.

Ivo Lipanović šef je dirigent Orkestra HNK Split, a u dva je navrata bio ravnatelj glazbenog programa splitskog kazališta i Splitskog ljeta. Nastupao je u svim nacionalnim hrvatskih kazališnim kućama, a dirigirao je Simfonijskim orkestrom HRT-a, Zagrebačkom filharmonijom, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom i Varaždinskim komornim orkestrom, te Makedonskom filharmonijom, orkestrima Nordwestdeutschen Philharmonie, MDR Sinfonie Orchester Leipzig i dr. Dirigirao je brojnim baletima i oratorijima. Pored ravnanja velikim brojem opernih i koncertnih naslova u matičnoj i ostalim hrvatskim opernim kućama i na koncertnim pozornicama, ostvaruje i zapaženu međunarodnu karijeru a dobitnik je i uglednih nagrada od kojih su najvrjednije ona Hrvatskog glumišta prošle godine, te nagrada Milka Trnina 2003.
Izvedba Simfonijskog koncerta Orkestra HNK Split u petak 13. ožujka započinje u 20h.