Krabuljni ples, opernu dramu Giuseppea Verdija premijerno će izvesti Hrvatsko narodno kazalište Split u petak 25. veljače s početkom u 19:30h. Izvedbom Verdijeve „ljubavne priču s političkom urotom u pozadini“, jednog od najpopularnijih i najcjenjenijih djela opernog genija, ravnat će maestro Ivo Lipanović, redatelj je Goran Golovko, a kao protagonisti nastupit će tenor Max Jota u ulozi Riccarda, bariton Matija Meić kao Renato, sopranistica Daniela Schillaci kao Amelia, mezzosopranistica Terezija Kusanović kao Ulrica uz ostale soliste, Orkestar i Zbor Opere HNK Split.
Pored glazbeno-scenske raskoši, karakteristične za čitav opus Giuseppea Verdija, ovu operu krase i nedostižna elegancija, prozračnost i istančanost cjelokupne partiture. Pored toga, u redateljskoj viziji Gorana Golovka svevremenski motivi poput časti, ljubavi, prevare i oprosta, vješto su nijansirani u okvire našega vremena. „Naše vrijeme, ili ovaj trenutak kojeg živimo već dvije godine, nametnulo je i formu ove predstave. Mehanizmi stvarnosti redovito su jači od naših emocionalnih sklopova, što se posebno bolno potvrđuje u ovim pandemijskim godinama, naročito u kazalištu koje još opstaje i opstat će, jer ga ni jedno drugo iskustvo ne može zamijeniti, ma koliko bilo potpomognuto novim tehnologijama i virtualnim stvarnostima. Iako su imena protagonista preuzeta iz 'bostonske' verzije, radnja naše predstave smještena je danas, u neku neimenovanu zemlju, a moguća je i u našem Splitu“, kaže sam redatelj Golovko.
Intrigantna priča o uroti, izdaji i ljubavi prošla je trnovit put prije praizvedbe 1859. Libreto Antonija Somme izvorno se temeljio na stvarnom događaju, atentatu u kojem je 1792., na krabuljnom plesu, ubijen švedski kralj Gustav III. No, zbog cenzorskih zahtjeva više je puta mijenjano mjesto i okolnosti radnje, kao i sam naslov, koji je izvorno trebao nositi ime ubijenog kralja (Gustavo III di Svezia). Nakon više izmjena, konačno je radnja preseljena iz Europe u Sjevernu Ameriku, u Boston, ime promijenjeno u Krabuljni ples (Un ballo in maschera) a umjesto u napuljskom kazalištu San Carlo koje je djelo naručilo, praizvedba se zbila u rimskom Teatro Apollo. No, svim poteškoćama unatoč, 23. po redu od 28 Verdijevih opera polučila je izniman uspjeh već pri prvoj izvedbi. Verdi je stvorio remek-djelo glazbene drame. Operni se velikan u Krabuljnom plesu fleksibilnijom i izbalansiranom strukturom riješio unaprijed utvrđenih glazbenih formi talijanske opere 19. stoljeća. Arije su relativno kratke, ansambli pretapaju suprotstavljena raspoloženja a scene ne slijede nužno konvencionalne strukturalne dizajne. Majstorstvo orkestracije koja pokreće i razvija dramu, pokazano već kod ranijeg Rigoletta, Verdi je nastavio razvijati. Neobičnije je bilo njegovo korištenje humora, kako bezbrižnog tako i sardoničnog, u tragičnom kontekstu.
Snažni adut predstojeće produkcije omiljenog opernog naslova je i pjevačka podjela, kao i autorski tim. Pored navedenih protagonista Jote, Meića, Schillaci i Kusanović, u ostalim će ulogama na premijeri i repriznim izvedbama nastupati: Branka Pleština Stanić, Tea Požgaj, Neda Aleksić, Joško Tranfić, Vlatko Belas, Mate Akrap, Felipe Čudina, Božo Župić i Joško Tranfić. U kasnijim će izvedbama ulogu Renata tumačiti Marko Lasić, a kao Amelia će nastupiti i Julia Radosz. Autorski tim pored dirigenta Lipanovića i redatelja Golovka čine još: scenograf Marin Gozze, kostimograf Mladen Radovniković, zborovođa i suradnik dirigenta Veton Marevci, scenski pokret potpisuje Lev Šapošnikov, oblikovatelj svjetla je Srđan Barbarić, autor videa Darko Škrobonja, suradnica redatelja Jelena Bosančić, a koncertni majstor je Valter Lovričević. Nakon premijerna izvedbe 25. veljače sljedeće reprizne su planirane za 27. i 28. veljače. Na trećoj izvedbi 28. veljače dirigent će biti maestro Veton Marevci.