Ova Shakespeareova komedija, jedan od najranijih njegovih komada, iz današnje je perspektive jedan od najkontroverznijih. Priča o muškarcu koji se ženi mimo ženine volje, da bi je potom 'ukrotio' i sveo na objekt, omiljeni je predmet feminističke kritike. Radnja je komada smještena u Padovu i bavi se udajom dvaju sestara. Starija Katarina na glasu je kao prijeka i agresivna i kao takva nepoželjna potencijalnim proscima. Mlađa se Bianca, ljupka, prilagodljiva i po potrebi himbena, po ustaljenom običaju ne može udati prije starije sestre. Situaciju razrješava Petruccio koji bez oklijevanja ženi Katarinu i podvrgava je sebi svojstvenom tretmanju „kroćenja“: lišava je hrane, sna i skupe garderobe a sve galantno i navodno zbog silne ljubavi prema njoj. Katarina se postupno povinjuje muževljevoj volji i u završnom prizoru pred rodbinom održi čuvenu moralnu propovijed o dužnostima pokorne žene.

Govoreći o dramaturškoj obradi dramaturginja Mila Pavićević ističe tri glavna dramaturška zahvata: izvornom tekstu prijevoda Milana Bogdanovića suprotstavlja se, naime, tekst izvedbe „tekst grada i divljine, navijača i nasilja, dogovorenih svadbi i novčanih transakcija, kazališnog ansambla i autorskog tima mlađe generacije“. Središnje mjesto na razmeđu ta dva teksta zauzima goropadnica, mlada žena koja ni jednom od ta dva svijeta ne pripada i zato kroz Shakespeareov tekst nosi nekoliko epiteta: goropadna, ružna, prokleta, divlja, vražja… Tako nesvrstanu, ali osuđenu Katarinu dogovorenim se brakom dodjeljuje Petrucciju, probisvijetu i buntovniku, koji je također u tom svijetu svojevrsni outsider.

Osim navedenih Katarine Romac, Gorana Markovića i Ane Marije Veselčić u ulogama Katarine, Petruccija i Bianke, uloge u Kroćenju goropadnice tumače: Filip Radoš, Katarina Romac, Goran Marković, Marjan Nejašmić Banić, Ana Marija Veselčić, Nenad Srdelić, Pere Eranović, Stipe Radoja, Nikša Arčanin, Luka Čerjan i Vicko Bilandžić. Autorski tim, pored redatelja Ivana Plazibata i dramaturginje i adptatorice prijevoda Mile Pavićić čine: scenograf Ozren Bakotić , kostimografkinja Ana Marin , skladatelj Damir Šimunović , scenski pokret Damir Klemenić , oblikovatelj svjetla Srđan Barbarić i oblikovatelj tona Marko Mandić.