VALENTINA TURCU

Valentina Turcu, kao i obično, ne prepričava nego tjelesno proživljava svaku situaciju, emociju, doživljaj. Ona ne prevodi povijesni roman u niz baletnih brojeva, nego traži istiniti poticaj, onaj duboki, pokretački impuls iz nutrine koji protagoniste izbacuje iz racionalne kultiviranosti i proračunatosti društvenog života, međusobno ih spaja i razdvaja, sudara i razbacuje unutar njihovog malog, tijelom ograničenog svemira. (Maja Đurinović)

Nominirana 2015. godine za najvišu japansku nagradu za životno djelo u umjetnosti i znanosti - Nagradu Kyoto, Valentina Turcu kontinuirano dokazuje izvanredno umijeće kao plesna umjetnica i koreografkinja. Njen kreativni opus uključuje preko 140 baletnih, kazališnih i opernih produkcija, a njeni baleti gostuju diljem svijeta. Kritičari su djela Valentine Turcu opisali kao “senzacionalna emocionalna iskustva, vizionarske ideje, jedinstvenu senzualnu poeziju”, a njen osjećaj za kazalište kao “suptilan i snažan, svjež, inovativan i iznenađujući” koji karakterizira “intenzivna ekspresivnost, preciznost i jedinstveni stil u njenim visoko estetičkim koreografskim radovima.”

Neiscrpan izvor koreografske inspiracije pronalazi  u raznim velikim narativima našeg vremena. Zahvaljujući njezinu glazbenom perfekcionizmu, snažnom utjecaju i integritetu, s pravom ju se može ocijeniti kao plodnu umjetnicu koja je u najvećoj mjeri iznova osmislila veliki žanr dramskoga baleta. Njezin uvjerljiv etički kozmopolitizam predstavlja najdublja psihološka stanja i vječne dileme ljudske civilizacije.

Umjetnica hrvatskoga porijekla školovana za klasični balet, učila je i kod velikoga majstora Mauricea Béjarta te plesala u švicarskom baletnom kazalištu Béjart Ballet Lausanne. Od 1998. godine koreografirala je razne produkcije - od klasičnih narativnih do avangardnih, od velikih produkcija do pojedinačnih koreografiranih dijelova za gala koncerte te režirala nekoliko kazališnih klasika. Carmen, Romeo i Julija, Peer Gynt, Majstor i Margarita, Ana Karenjina, Opasne veze, La Bohème, Oluja, Smrt u Veneciji, Krvava svadba, Tramvaj zvan čežnja, Evgenij Onjegin, Don Juan, Dama s kamelijama i Gospođa Bovary samo su neke od izvanrednih produkcija iz njenog opsežnog opusa.

Redovito djeluje i kao redateljica, dramaturginja i autorica glazbenih koncepata, što joj je donijelo brojna priznanja. Među njima su brončana medalja na Svjetskom plesnom natjecanju 2002. u Nagoyi (Japan) te nagradu za najinovativniju koreografiju na Slovenskom plesnom natjecanju 2007. Godine 2008. nagrađena je od strane Slovenskog udruženja baletnih umjetnika za svoj rad u baletu, operi i drami. U obrazloženju žirija stoji: “Svladavanjem plesno-kazališnih izričaja i dubinskim interpretacijama dostiže najviši stupanj scenske zrelosti i osviještenosti. Svojom karizmatičnom osobnošću obogaćuje naše pozornice, a njezin plesni izričaj otvara nove dimenzije u razumijevanju plesne umjetnosti.”

Dobitnica je Slovenske državne nagrade za izvanredna postignuća kao redateljica i koreografkinja za predstavu Romeo i Julija Sergeja Prokofjeva u produkciji Slovenskog narodnog kazališta Maribor 2012. godine. Ista je predstava s velikim uspjehom izvedena u Rigi 2014., Vilniusu 2015. te Helsinkiju 2022. godine. Njezina kreacija Evgenij Onjegin (SNG Maribor, 2016.)  nagrađena je Glazerovom nagradom 2017., a časopis Dance Europe proglasio je predstavu jednom od pet najboljih europskih premijera 2016. godine.

Posljednjih godina Valentina Turcu često surađuje s Kazalištem u Augsburgu, Latvijskim nacionalnim baletom, Nacionalnim baletom u Brnu, francuskom Operom Metz, Hrvatskim narodnim kazalištem Split i Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, dok ostale suradnje uključuju Festival Ljubljana i Dubrovačke ljetne igre, gdje je njezin rad 2016. nagrađen prestižnom Nagradom “Orlando”. Godine 2020. za Nacionalni Balet u Brnu kreirala je vlastitu verziju Dame s kamelijama, a 2023. za Rumunjsko nacionalno kazalište i balet Cluj kreira balet Romeo i Julija za koji je nagrađena najvišom profesionalnom nagradom – “Maestra koreografkinja”. 

Valentina Turcu proglašena je autoricom čiji su radovi ostvarili prekretnicu u kvaliteti klasičnoga baletnog izričaja te je 2018. nagrađena Prešernovom nagradom, najvećim slovenskim umjetničkim priznanjem. Njezinu istaknutu kreaciju Smrt u Veneciji za Balet zagrebačkog HNK-a, londonski časopis Dance Europe proglasio je najboljom produkcijom u 2018. godini, a dobila je i Nagradu hrvatskog glumišta kao najbolja koreografkinja, dok je predstava proglašena najboljom baletnom produkcijom u Hrvatskoj. Za Nacionalni balet Brno u poznatom Janáčekovom kazalištu s velikih uspjehom postavila je kreaciju Dama s kamelijama, a za zagrebački HNK i mariborski SNG provokativni balet Gospođa Bovary na glazbu Chopina i Phillipa Glassa.

Nedavno je surađivala i s Anastasijom Matvienko. Njeno djelo Romeo i Julija gostovalo je u Tokiju 2023. godine s Haruom Nyamom. Posljednja kreacija Hamlet premijerno je prikazana u lipnju 2024. u produkciji švicarskog Béjart Ballet Lausanne sa senzacionalnim uspjehom kod publike i kritike.